Neočekivani pad proizvodnje prokomentirao je i premijer Andrej Plenković, objašnjenjem kako padove vjerojatno uzrokuje neki veliki posao koji je dogovoren i odrađen u isto ovo vrijeme prošle godine. Dodao je i kako razlog problema možda leži u 'situacijama u Petrokemiji i Uljaniku'.

Pojedini analitičari smatraju kako nema razloga za zabrinutost, vjerujući da će se domaća i inozemna potražnja oporaviti u nastavku godine. Najveći pad u ožujku zabilježila je stavka 'kapitalna dobra', koja su niža za petinu. To vjerojatno znači da je u ožujku prošle godine dovršen neki veći građevinski projekt ili realizirana prodaja nekog drugog kapitalnog dobra, poput industrijske opreme.

U sva objašnjenja treba pribrojiti činjenicu da slabi ekonomska aktivnost u eurozoni zbog manjka radne snage, problema u opskrbi sirovinama, ali i nešto jačeg tečaja eura u odnosu na dolar.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, pad proizvodnje u prvom ovogodišnjem kvartalu pravda padom cijena sirove nafte koji se dogodio u jesen prošle godine. Tada je, naime, barel nafte pao ispod razine od 50 dolara, a kako se većina industrijskih sirovina kupuje terminskim ugovorima, tj. ugovorima s isporukom u budućnosti, taj se pad osjetio tek sad.

'U međuvremenu je cijena nafte ponovno porasla, ali će se ti efekti vidjeti tek u ljeto. Mogu vam dati primjer Končara - uz tri posto manji prihod u odnosu na prošlu godinu, imamo manju dobit jer su se sad realizirali poslovi nabave sirovina sklopljeni prošle godine. Sad imamo punu proizvodnju i to će se manifestirati tek u srpnju ili kolovozu. Radi se tek o cikličnosti, a presudu o uspješnosti treba dati na kraju godine', rekao je tportalu Bago.

Tomislav Debeljak, vlasnik DIV grupe, u sklopu koje posluje i Brodosplit, za tportal je rekao kako primarni razlog pada industrijske proizvodnje vidi u domaćoj brodogradnji.

'Brodogradnja sigurno ima velik utjecaj, to je jedna od najjačih industrija u zemlji. Po izvješćima se vidi da je Uljaniku u prva tri mjeseca promet pao za 51 posto', objašnjava Debeljak i dodaje kako je sva domaća brodogradnja prije privatizacije izlaznu cijenu proizvoda imala gotovo identičnu cijenama materijala i vanjskih usluga.

'Ne mogu ulaziti u to, ali domaća brodogradnja je prije ugovarala ili prejeftine brodove ili preskupe materijale', dodaje Debeljak, uz važnu napomenu kako je sada najbolje vrijeme u povijesti za brodogradnju putničkih brodova.

'Samo naši trenutni predugovori za putničke brodove mogli bi dignuti BDP za jedan posto i ukupan izvoz za oko pet posto. Imamo konstantan rast. Potražnja je velika, ali nedostaje financijska konstrukcija gradnje brodova kao u Njemačkoj ili Francuskoj. U Hrvatskoj nemamo dovoljno velikih banaka koje bi pratile izgradnju brodova, a treba nam taj 'financijski kišobran'', rekao je Debeljak i zaključio:

'Najbolji su dani u povijesti za gradnju kruzera i putničkih brodova u svijetu, u niši u kojoj se Brodosplit profilirao, tj. u luksuznim i ekspedicijskim kruzerima to tržište raste preko dvadeset posto godišnje. Jedino je profitabilno i to treba iskoristiti da dignemo cijelo hrvatsko gospodarstvo, jer je u jednom kruzeru uvozna komponenta svega do 25 posto, ostalo je domaći proizvod, a za što nam treba suradnja s državom i financijskim institucijama, koje bi pritom dobro i zaradile.'