Iako još slijedi drugi krug upisa, Ingrin je pokušaj prikupljanja 150 milijuna kuna novoga kapitala u prvom valu doživio potpuni fijasko jer su veliki institucionalni investitori, odnosno mirovinski fondovi, jednostavno ignorirali ponudu piše Poslovni dnevnik.

Iz krugova bliskih Ingrinoj transakciji spominje se niz razloga zbog kojih je dokapitalizacija doživjela fijasko, pa čak i da je bilo i političkih pritisaka na ulagače da se ogluše na ponudu.

Među mirovinskim fondovima se doznaje da neki od njih nisu ni imali interes za sudjelovanjem u dokapitalizaciji jer ne žele dodatno povećavati izloženost u hrvatskim dionicama, a ako se na to i odluče, kupuju izrazito nisko rizične dionice te one koje su visokolikvidne. Iako je Ingra, procjenjuju, tvrtka s dobrim projektima osobito u inozemstvu, ona je ipak dio građevinskog sektora koji u ovom trenutku nosi povećani ulagački rizik.

Cijena upisa od 80 kuna koja je za gotovo desetak posto veća od tržišne cijene dionice nikako nije mogla biti stimulativna za sudjelovanje u dokapitalizaciji. Kompanija je pak svoju cijenu upisa formirala na temelju kretanja tržišne cijene posljednjih mjeseci prošle i ove godine, i ona je oko 30 posto niža od prosjeka cijene u posljednja tri mjeseca (prosjek je bio oko 104 kune), a s obzirom na to kako je na tržištu dočekana vijest da kreće u novo prikupljanje kapitala, teško da se mogla nadati ovakvom ishodu.

Upravo suprotno, Igor Oppenheim, predsjednik Ingrine Uprave, očekivao je dobar interes i smatrao je da je sada dobro vrijeme za izdavanje novih dionica. Zbog takve procjene se i kretalo u pokušaj dokapitalizacije, računajući na velike ulagače kojima je ovo bila prilika za stjecanje znatnijih udjela u kompaniji.

Kapital je Ingri potreban za nove projekte, uključujući trgovački centar na Laništu (otkup Trigranitova udjela) te ulaganje u turističke projekte na Jadranu u području Dubrovnika. Neslužbeno se, međutim, doznaje da eventualni potpuni neuspjeh dokapitalizacije neće u pitanje dovesti realizaciju tih projekata jer je kompanija, navodno, osigurala rezervnu opciju - otvorenu veliku financijsku polugu neke od banaka izvan Hrvatske.

Inače, Ingra navodno čak razmišlja i o prodaji Arene Zagreb, jer je Grad Zagreb odbio preuzeti dok ne dobije trajnu uporabnu dozvolu.