Čak 117.090 posjetitelja obišlo je prošle godine prepoznatljiv simbol Vukovara, vodotoranj, a on je postao član Svjetske organizacije velikih tornjeva te se nalazi u društvu s Eiffelovim tornjem u Parizu i Empire State Buildingom u New Yorku. Izvješće o poslovanju ovog gradskog poduzeća naći će se pred vukovarskim vijećnicima na idućoj sjednici
Vukovarski vodotoranj lani je posjetilo 117.090 ljudi, gotovo 40 posto više njih nego 2021. godine. Ova gradska tvrtka uprihodila je prošle godine ukupno 935.196,99 eura, što je povećanje za 45,76 posto u odnosu na 2021. godinu, rezimira se u izvješću o poslovanju Vukovarskog vodotornja - simbola hrvatskog zajedništva, a ono će se ovaj tjedan naći pred gradskim vijećnicima.
Tvrtku je prije pet godina osnovao Grad Vukovar sa sjedištem u prepoznatljivom simbolu grada na Dunavu, a koji je tijekom agresije pretrpio 640 izravnih pogodaka neprijateljskih projektila. Visine od 50,33 metra, građen je od 1963. do 1968. godine na nadmorskoj visini od 156,33 metra u takozvanoj Najpar bašči. Odnedavno se Vukovarski vodotoranj nalazi i na popisu Svjetske organizacije velikih tornjeva (World Federation of Great Towers) u društvu s Eiffelovim tornjem u Parizu, Empire State Buildingom u New Yorku, ali i Burj Khalifom u Dubaiju.
Česti posjetitelji Vukovarskog vodotornja stižu s riječnih kruzera, a lani ga je posjetilo i 27.507 učenika osmih razreda osnovnih škola širom Hrvatske u sklopu projekta terenske nastave. Bilo je i grupa učenika iz BiH. Tornjem je do zastave na vidikovcu protrčalo i 229 natjecatelja 'Vukovarskih 198' prošle godine, navodi se u poslovnom izvješću koje potpisuje direktorica Vukovarskog vodotornja Mirela Janković.
Nekoliko puta tijekom godine organizirani su besplatni posjeti za određene kategorije posjetitelja. Do vrha se besplatno tako moglo, među ostalim, u Noći muzeja, a oni koji nisu mogli tada biti u Vukovaru, tornjem su se mogli prošetati i virtualno preko njihove web stranice.
Vrata za posjetitelje bila su otvorena cijele godine, i to svakog dana, od ponedjeljka do nedjelje. Nisu radili jedino za Uskrs i Božić. Lani je Vukovarski vodotoranj imao 19 zaposlenih, čija je prosječna bruto plaća na puno radno vrijeme iznosila 1087,54 eura, što je 842,03 eura neto. Na njih se prošle godine, navodi se u izvješću o poslovanju, potrošilo 215.398,94 eura, od čega na neto plaće i nadnice 152.946,45 eura.
Rastu prihodi i broj posjetitelja
Najveći dio prihoda u blagajnu se slijeva prodajom ulaznica. Najprodavanija je ona pojedinačna za odrasle osobe s dizalom. Samo lani prodano je ukupno 101.486 ulaznica i uprihođeno je 886.240,19 eura dok su drugi prihodi iznosili 48.956,80 eura. Riječ je o povećanju ukupnog prihoda za 21,79 posto u odnosu na 2022. godinu, a čak 45,67 posto više nego u 2021. Paralelno s time povećavao se broj posjetitelja.
Uz prihode su se povećali i rashodi te su lani iznosili 872.329,37 eura, što je povećanje za 14,26 posto u odnosu na 2022., a 36,58 posto u odnosu na 2021. godinu. U izvješću se navodi da je do povećanja došlo zbog naknade za pravo upravljanja nekretninom, što je rezultat povećanja prodaje ulaznica i broja posjetitelja. To je istovremeno najveći izdatak koji je iznosio 391.545,65 eura, koliko Vukovarski vodotoranj mora uplatiti Gradu Vukovaru na ime ugovora o upravljanju memorijalnim spomen-obilježjem Domovinskog rata.
Kada se podvuče crta, dobit ovoga prepoznatljivog simbola grada na Dunavu iznosila je lani 62.867,62 eura. Prenesen je i gubitak iz 2022. u iznosu od 71.903,24 eura, a koji se dijelom pokrio ostvarenom dobiti, tako da se gubitak za prijenos u iduće razdoblje smanjio na 9035,62 eura.
Vukovarski vodotoranj osnovao je i tvrtku Najpar za ugostiteljske i djelatnosti prodaje suvenira.