Postepeno popuštanje restrikcija uvedenih u Hrvatskoj radi suzbijanja pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 izazvalo je posljednjih dana tračak nade da bi se ove godine mogla ostvariti barem kakva-takva turistička sezona. Svima je jasno da za tako nešto ne ostaje puno vremena jer je boravak turista na našoj obali ionako visoko koncentriran na tri ljetna mjeseca, no neki se još nadaju da bi se u idućih nekoliko tjedana situacija mogla normalizirati, kako kod nas, tako i drugdje, i da će u tome barem dio ljudi odabrati Hrvatsku za opuštanje od stresa izazvanog izvanrednom situacijom prošlih mjeseci.

U prosječnoj sezoni strani turisti čine 92 posto dolazaka i noćenja u Hrvatskoj. Koliko god se pozivalo na lokalpatriotizam, jasno je da bilo kakva domaća potražnja ne može ni izdaleka nadoknaditi nedolazak inozemnih gostiju. Temeljem dosadašnjih reakcija iz vrha biznisa i politike, ne može se donijeti previše konkretnih zaključaka. Vlada s jedne strane pokušava ubrizgati nešto nade optimističnim najavama turističkih 'koridora' između Hrvatske i pojedinih zemalja s povoljnom epidemiološkom slikom, no s druge strane dolaze informacije o pripremama nekih domaćih hotelskih lanaca za iduće mjesece, iz kojih se može zaključiti da će dio kapaciteta ovog ljeta ostati zatvoren.

Nakon početnog nesnalaženja u nedostatku pouzdanijih informacija o novom soju koronavirusa većina država je od tada u borbi s pandemijom uvela razne mjere ograničavanja kretanja. Daljnji razvoj situacije diktirat će kojim će se tempom i kada ukidati te mjere, no većina stručnjaka upozorava da bi prerano popuštanje moglo rezultirati novim valovima zaraza i time pogoršati stanje. Zbog toga je nemoguće točnije prognozirati kad će doći i do ukidanja ograničenja za međunarodna putovanja, no odlučili smo baciti pogled na sadašnju situaciju i nekakve opće ekonomske prognoze kako bismo dobili barem nekakvu generalnu sliku o tome čemu se može nadati domaći turizam.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je za pedeset posto dolazaka i više od pedeset posto noćenja stranih turista zaslužno šest zemalja: Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija, Poljska i Velika Britanija. Samo njemački gosti zaslužni su za tek nešto manje od četvrtine noćenja stranih gostiju, a tamošnja situacija, usprkos tome što se dugo činilo da je ta država odgovorila na epidemiju bolje nego Španjolska ili Italija, ne izgleda preružičasto.

Broj zaraženih premašio je 170 tisuća i Njemačka se time, prema raspoloživim podacima, trenutno nalazi na sedmom mjestu popisa država po broju zaraženih. Broj novozaraženih je već neko vrijeme ispod dvije tisuće dnevno, što sugerira poboljšanje situacije, no mogućnost njemačkih turista da odu na odmor ovisit će i o tamošnjoj ekonomiji. Procjena kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju objavit će se krajem ovog tjedna, no već i sada postoje informacije koje uvelike ukazuju na zabrinjavajući pad.

Poznati minhenski ekonomski institut IFO u ponedjeljak je objavio rezultate svoje analize koja je pokazala da je velik dio tamošnjih kompanija tijekom travnja ili dijelio otkaze ili nisu produljivale ugovore na određeno vrijeme. U automobilskoj industriji, jednoj od najjačih njemačkih ekonomskih grana, gotovo 40 posto kompanija odlučilo se na takve poteze. Udio tvrtki koje su smanjivale broj zaposlenih visok je i u metaloprerađivačkim kompanijama i među proizvođačima obuće i drugih proizvoda od kože. U prosjeku je 18 posto njemačkih kompanija rezalo broj radnih mjesta, navode u IFO-u. U svojoj prognozi objavljenoj prošlog tjedna Europska komisija predvidjela je Njemačkoj pad BDP-a od 6,5 posto za cijelu ovu godinu.

Prema tim istim prognozama, Sloveniju očekuje još veći pad, od sedam posto, no u usporedbi s Njemačkom kao izvorištem turista postoje i određene prednosti. Prva je, naravno, geografska blizina i činjenica da Slovencima treba tek kraća vožnja do hrvatske obale. Druga prednost je i bolja epidemiološka slika. Poput većine istočnoeuropskih država, i Slovenija ima relativno nisku zaraženost. Ukupno je dosad kod susjeda zabilježeno manje od 1500 zaraženih, a od početka svibnja dnevni broj novozaraženih redovno je jednoznamenkast.

Povoljna situacija u Sloveniji i Hrvatskoj mogla bi utjecati na šire ukidanje ograničenja kretanja, što bi podiglo nadu da će iz susjedne države doći barem dio uobičajenih gostiju.

Austrija se i zemljopisno, ali i po drugim pitanjima kojima se ovdje bavimo nalazi nekako između Njemačke i Slovenije. Dosad je u njoj zabilježeno nešto više od 15 tisuća zaraženih, uz stopu zaraze na milijun stanovnika puno bližu njemačkoj nego slovenskoj ili hrvatskoj, no dnevni broj novozaraženih u posljednja dva tjedna uglavnom ne prelazi brojku od 50 i čini se da je jače širenje zaraze zasad obuzdano.

To bi također moglo ukazivati na mogućnost jačanja prometa između Austrije i Hrvatske, a procijenjeni pad BDP-a za ovu godinu od 5,5 posto je među najnižima za cijelu Uniju, što znači da će Austrijanci biti u nešto povoljnijem položaju da si priušte odlazak na ljetni odmor.

Još bolje ekonomske rezultate, odnosno pad od 4,3 posto, EK predviđa Poljskoj, odakle nam je 2019. stiglo 930 tisuća turista koji su ostvarili 5,9 milijuna noćenja, sedam posto ukupnog lanjskog broja. Prema ukupnim brojkama, Poljska stoji još bolje od Austrije jer uz četverostruko veći broj stanovnika ima tek nešto malo više ukupno zaraženih, njih šesnaestak tisuća. Broj novozaraženih u Poljskoj posljednjih dana uglavnom se vrti oko brojke 300, što, s obzirom na to da se u više slučajeva pokazalo kako i jedan oboljeli može vrlo lako zaraziti puno ljudi, nije baš najutješnije, mada je situacija u toj državi i dalje vrlo daleko od one u nekim drugima, u kojima se oboljeli broje u desecima tisuća. Ono što ne ide u prilog nadanjima da bi poljski turisti ovog ljeta mogli stići u Hrvatsku odnosi se na udaljenost i moguće mnoge prepreke koje bi oni trebali prijeći do naše obale tim više što najčešće dolaze automobilom, a avionski promet je i dalje zaustavljen.

Vijesti iz Velike Britanije ne ulijevaju previše nade. Nakon što je čak i tamošnji premijer Boris Johnson završio u bolnici s vrlo ozbiljnim posljedicama javnost je svjesna opasnosti zaraze koronavirusom. Nevoljko uvođenje mjera početkom pandemije došlo je na naplatu kad je Velika Britanija dosegnula treće mjesto na popisu država s najvećim brojem zaraženih. Dosad ih je oboljelo više od 220 tisuća i umrlo više od 32 tisuće. Jedino Sjedinjene Američke Države bilježe veći broj umrlih.

Od kraja prošlog tjedna Britanci imaju blizu 4000 novozaraženih dnevno, što jest niže od najviših brojki, ali i vrlo daleko od smirivanja epidemije. Ostvare li se prognoze EK, državi koja bi u međuvremenu s Europskom unijom još trebala pregovarati o uvjetima budućih trgovinskih odnosa ove godine prijeti pad ekonomije od 8,3 posto.

Na kraju dolazimo i do Italije, a koja je dugo vremena bila upozoravajući primjer za to kako situacija s epidemijom može brzo eskalirati. Dobra vijest je da je njihov broj novozaraženih već neko vrijeme u postepenom padu i u nedjelju je prvi put u posljednja dva mjeseca pao ispod tisuću, što je znak da uvedene mjere daju rezultate, iako sporo. Ukupan broj zaraženih i mrtvih tek je nešto manji od brojki u Velikoj Britaniji, no Italiji se predviđa jedan od najvećih padova ekonomske aktivnosti ove godine, od 9,5 posto. To je velikim dijelom, kao i u Grčkoj, Hrvatskoj te Španjolskoj, posljedica očekivanog kraha baš turističkog sektora.

Mada nam je iz Italije lani stiglo blizu 1,2 milijuna gostiju koji su ostvarili 5,1 milijun noćenja, a te su brojke i rasle u posljednje vrijeme, ne čini se da se možemo nadati bitnom broju gostiju iz te države ove godine, usprkos tome što je epidemiološka situacija u Istri, zbog blizine jednoj od najčešćih destinacija za talijanske turiste, vrlo dobra.

Hrvatski turizam nalazi se tako ovih dana između čekića i nakovnja u želji da se međunarodna ograničenja kretanja ukinu što prije i rizika da bi takvi potezi mogli pojačati širenje zaraze, što bi značilo povratak na kaos iz ožujka. Opći pregled situacije na tradicionalno najvećim izvorišnim tržištima govori da bismo se najviše mogli nadati slovenskim, austrijskim i njemačkim gostima, dok će oni iz Italije, Poljske i Velike Britanije ovog ljeta prilično teško stići do naše obale.

Analiza koju je prošlog tjedna, uz prognoze o ovogodišnjem kretanju turizma, objavila Svjetska organizacija za turizam (UNWTO, World Tourism Organization) pokazuje da svi očekuju da će se domaća potražnja za turističkim uslugama oporavljati brže od međunarodne, što je i razumljivo s obzirom na znatna ograničenja u prekograničnom prometu. No i takva domaća potražnja će, s obzirom na očekivani pad u gospodarstvu, biti ograničena. Hrvatskom turističkom sektoru ne preostaje ništa drugo nego se nadati da će nekako uspjeti pregurati ovu sezonu i da će do iduće biti dostupno cjepivo te da se neće ponoviti nekakva druga pandemija.