Po prvi put je potvrđena afrička svinjska kuga u Hrvatskoj. O tome koliko je ona opasna, kako će utjecati na uzgajivače svinja i hoće li potencijalno poskupjeti svinjsko meso razgovarali smo s predsjednikom Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Damirom Jagićem
Afrička svinjska kuga (ASK) jučer je potvrđena u uzorcima uzetim s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nakon što su jučer postavljene sumnje za još dva gospodarstva, danas je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić rekao da se trenutačno sumnja na prisutnost bolesti na desetak gospodarstava.
'Bilo je samo pitanje vremena kad će se to dogoditi', kaže nam Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, dodavši da riječ o gospodarski gledano strašno opasnoj bolesti jer je velik postotak uginuća svinja.
'Struka zna što treba napraviti da se bolest ne širi dalje, a na nama drugima je da poštujemo te mjere', kaže Jagić koji je ipak optimističan glede lokalizacije bolesti.
vezane vijesti
Državni tajnik Pavić jutros je rekao kako je sprečavanje daljnjeg širenja nužno kako bi se očuvao hrvatski izvoz jer bi u protivnom na tržištu mogli kotirati kao zemlja s afričkom svinjskom kugom i tako izgubiti status izvoznika. Jagić potvrđuje da bi eskalacija zaraze mogla utjecati na izvoz, posebice u zemlje s rigoroznim kriterijima, no kaže da ne bi trebalo biti većih reperkusija ako se bolest uspije lokalizirati.
'Pa mi uvozimo svinje iz zemalja gdje se pojavila već prije ta kuga. Pojavila se u Njemačkoj, pa i dalje uvozimo iz nje', ističe Jagić dodajući kako su Hrvati najveći uvoznici svinjetine u Europi. Što se tiče potencijalnih komercijalnih posljedica, Jagić smatra da do poskupljenja svinjetine mora doći i bez obzira na ovu situaciju.
'Neminovno je poskupljenje svinjetine, neovisno o ovoj kugi jer su takvi trendovi u Europi. Ako bi se slučajno kuga proširila na veći postotak svinja, onda ćemo tek imati velik problem. Ali i bez toga, problem je što nismo samodostatni i u ovoj situaciji mora doći do poskupljenja', objašnjava Jagić. Svinjetine, kako kaže, trenutačno nedostaje na europskom tržištu, a Hrvatska proizvodi samo 50 posto vlastitih potreba i čini oko 0,5 posto europske proizvodnje.
Što se tiče potvrđenih slučajeva afričke svinjske kuge, Jagić kaže da se to na ozbiljnim gospodarstvima ne bi smjelo dogoditi i da treba sada pričekati još nekoliko dana da se vidi u kojem smjeru će se situacija odvijati.
U Hrvatskoj su nakon potvrde prvih slučajeva afričke svinjske kuge propisane žurne mjere - zabrana premještanja životinja, klanja, prodaje, dezinfekcija objekata. Danas je državni tajnik Pavić najavio da se kreće s eutanazijom 40-ak svinja zatečenih na gospodarstvima kad se na njih posumnjalo.
Na gospodarstvima na kojima je potvrđena bolest dio svinja se držao na otvorenom te su se one tako potencijalno miješale s divljim svinjama. Izvid o tome kako je točno bolest ušla u gospodarstva je u tijeku, no zna se da su glavni izvor zaraze za domaće svinje one divlje.
Afrička svinjska kuga u Europu je donesena 1950-ih, a u našem okruženju postoji već četiri do pet godina. Sad se pokušava utvrditi je li bolest došla preko granice ili je došla miješanjem s divljim svinjama.
Riječ je o zaraznoj virusnoj bolest isključivo domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i sto posto. Virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, ali se vrlo brzo širi bez obzira na granice, te ima ozbiljne socioekonomske i javnozdravstvene posljedice. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave afričke svinjske kuge.
