Malo je vjerojatno da će se nova vlast formirati bez HDZ-a ili SDP-a. Stoga je trenutnim i budućim umirovljenicima najvažnije čuti što im ove dvije stranke nude u svojim izbornim programima. Premda polaze s različitih ishodišta, ciljevi vodećih stranaka u pogledu povećanja mirovina prilično su ujednačeni
U SDP-u ocjenjuju da se u osam godina HDZ-ove vladavine dogodio nedopustiv poremećaj u raspodjeli na štetu umirovljenika i radnika. Smatraju da je potrebno uravnotežiti rast plaća, mirovina i profita kako bi se osigurale socijalna pravda i ekonomska stabilnost.
Ističu da je HDZ 2016. umirovljenicima obećao dizati mirovine prema 60 posto iznosa plaće, a nakon osam godina njihove vladavine omjer je smanjen u odnosu na onaj koji je bio za vrijeme prethodne SDP-ove vlade (s 42,22 na svega 39,24 posto).
SDP obećava da će u svom mandatu, ako dođe na vlast, prosječnu starosnu mirovinu povećati s manje od 500 na 750 eura promjenom formule za usklađenje i uvoženjem trajnog dodatka.
Element promjene formule usklađenja provest će se na način da se u stopostotnom iznosu uvažava povoljniji faktor između rasta bruto plaća i rasta cijena, umjesto dosadašnjeg omjera 70 prema 30 posto.
Za ilustraciju, da je takva formula usklađivanja bila primijenjena u zadnjih sedam godina, danas bi u prosjeku umirovljenici primali iznos jedne i pol mirovine više na godišnjoj razini, a odnos prosječne mirovine i prosječne plaće bio bi preko 45 posto.
Element trajnog dodatka predstavlja trajno povećanje koje SDP planira sukcesivno implementirati u periodu od najmanje četiri godine na način da se 10-postotno povećanje provede odmah, u prvoj godini mandata, a povećanje od po pet posto u drugoj, trećoj i četvrtoj godini. Pri tome povećanje ne bi bilo linearno, već bi se u većem postotku odnosilo na mirovine koje su ispod prosjeka, što samim redovnim usklađenjem nije moguće.
Na kraju četvrte godine mandata iznos prosječne mirovine trebao bi doseći 50 posto prosječne plaće, a nastavkom provođenja programa trebao bi se do 2030. godine (u skladu s fiskalnim mogućnostima) podići na razinu s nama usporedivim članicama EU-a.
Aktiviranjem oba elementa povećanja, ukupan izdatak za mirovine do 2027. godine uvećao bi se za dva postotna poena BDP-a na način da se izdvajanje sa sadašnjih oko 11 posto BDP-a povećava na 13 posto, koliki je trenutno prosjek u Europskoj uniji.
>>> Interaktivnu kartu izbornih jedinica pogledajte u nastavku. Klikom na svaku jedinicu otvara s prozor s čelnicima lista najvećih stranaka.
HDZ: Povećanje za najmanje 30 posto
U HDZ-u su uvjereni da su u protekla dva mandata učinili velike iskorake u pogledu unapređenja mirovinskog sustava i osiguravanja viših mirovinskih primanja. Naglašavaju da su najavili rast mirovina od 10 posto do 2024., a one su povećane za 63 posto. Pritom se ne osvrću na poguban učinak inflacije i zaostajanje mirovina u odnosu na plaće.
Ako odnese još jednu izbornu pobjedu, HDZ u novom mandatu obećava povećanje mirovina za najmanje 30 posto, što predstavlja identičnu povišicu koju nudi i SDP, odnosno prosječnu mirovinu od 750 eura na kraju mandata.
I HDZ najavljuje redefiniranje usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaća i rast potrošačkih cijena promjenom formule za usklađivanje mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu.
Najavljuju i uvođenje stalnog godišnjeg dodatka za umirovljenike, pri čemu će voditi računa o uspostavljanju ravnoteže između solidarne preraspodjele sredstava i prethodnih uplata u mirovinski sustav.
HDZ će nastaviti poticati dobrovoljni dulji ostanak u svijetu rada nakon 65. godine putem redefiniranog modela povećanja mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, tzv. bonifikacije.
Izmjenama zakona omogućit će rad na pola radnog vremena i umirovljenim obrtnicima i drugim samostalnim obveznicima uplate doprinosa, uz istovremenu isplatu mirovine kako bi što većem broju umirovljenika pružili priliku ostvarivanja dodatnog prihoda.
O tome što umirovljenicima nude Možemo, Domovinski pokret i Most pročitajte ovdje.