Hrvatski robni izvoz u 2018. godini rastao je po stopi od samo tri posto, što je znatno sporije nego prethodnih godina. Usporen je i uvoz, ali njegov rast je ipak bio dvostruko veći (7,5 posto). Takvi trendovi doveli su do daljnjeg povećanja vanjskotrgovinskog deficita za 9,1 milijardu kuna, a pokrivenost izvoza uvozom pala je sa 64,1 posto na 61,4 posto.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu tri ključna momenta za usporavanje hrvatskog izvoza – iscrpljivanje pozitivnih učinaka pristupanja Europskoj uniji, smanjivanje potražnje na ključnim izvoznim tržištima te 'posrtanje' nekoliko važnijih izvoznih djelatnosti.

Najveći dio izvoza, gotovo 90 posto, ostvaruje prerađivačka industrija. Glavne industrijske uzdanice koje su lani potaknule izvozne rezultate bile su proizvodnja naftnih derivata, motornih vozila i metala. Pritom treba naglasiti da je na vrijednost izvezenih naftnih derivata pretežno utjecao rast cijene sirove nafte jer je uz povećanje proizvodnje od samo 1,1 posto došlo do rasta izvoza od čak 18,1 posto.

Kada je riječ o motornim vozilima, najviše je povećan izvoz različitih vrsta dijelova za motorna vozila, znatno je povećan i izvoz rabljenih motornih vozila, a u osjetno manjoj mjeri na rast izvoza utjecao je i povećan izvoz novih automobila.

Izvoz metala u proteklim godinama dosta je oscilirao, ali je u prošloj godini uz znatan porast proizvodnje i nešto izraženiji rast cijena na globalnom tržištu ostvaren značajan porast.

Manjim vrijednosnim učinkom, ali i visokim stopama rasta prednjačili su proizvodnja duhanskih proizvoda te umjetnost, zabava i rekreacija. Duhanska industrija bilježi visoke stope rasta otkako je British American Tobacco (BAT) preuzeo rovinjski TDR i značajno povećao proizvodnju.

Solidne izvozne rezultate ostvarila je i prehrambena industrija (+5,4 posto), a dobra vijest je da je, za razliku od prethodnih godina, izvoz hrane rastao znatno jačim tempom nego uvoz.

Najviše su izvozno podbacile proizvodnja električne energije i farmaceutska industrija. Riječ je o djelatnostima koje su u 2017. bile glavne perjanice izvoznog rasta. Farmaceutska industrija u prošloj godini posustala je jer nije uspjela ponoviti rekordne rezultate izvoza prema SAD-u. Za pad izvoza električne energije najvećim dijelom krivi su nepovoljni klimatski uvjeti.

Među istaknutim gubitnicima su i proizvođači namještaja koji iz godine u godinu bilježe slabije izvozne rezultate. Istovremeno, cvjeta izvoz ostalih drvnih proizvoda niže dodane vrijednosti, uz stopu rasta od 8,8 posto.

Na uvoznu bilancu najviše je utjecao rast cijene sirove nafte, što je vidljivo u povećanju vrijednosti uvoza u djelatnosti rudarstva i vađenja za 21,3 posto. Bujanju ukupnog uvoza značajno su pridonijeli i uvoz motornih vozila, kemikalija i kemijskih proizvoda te električne opreme. Rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod većine djelatnosti, a osjetniji je pad zabilježen samo u proizvodnji kože i srodnih proizvoda te uvozu električne energije.

Izvoz prema zemljama Europske unije, najvažnijim tržištima za hrvatske robe, rastao je po znatno višim stopama (u prosjeku devet posto) nego prema izvaneuropskim odredištima.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj i dalje su Italija i Njemačka. U Italiju je u 2018. izvezeno robe za više od 2,1 milijardu eura ili 10,7 posto više nego u 2017. godini, dok je izvoz u Njemačku porastao za 11,1 posto, na 1,9 milijardi eura. Iz Italije je pak uvezeno robe za 3,1 milijardu eura ili 10,7 posto više, a iz Njemačke za 3,6 milijardi eura ili 7,2 posto više.

Najveći skok izvoza unutar EU-a zabilježen je prema Rumunjskoj (+59,5 posto), a najviše je porastao uvoz iz Bugarske (+37,9 posto). S druge strane, najviše je smanjen izvoz u Švedsku (-12,2 posto), a Danska bilježi najveću stopu pada uvoza (-35 posto).

Druga najvažnija grupa trgovinskih partnera su zemlje Cefte. Izvoz u te zemlje smanjen je za 0,3 posto (na 18,2 milijarde kuna), a uvoz je povećan za 5,7 posto (na 10,7 milijardi kuna).

Pritom smo najviše trgovali s Bosnom i Hercegovinom, u koju smo izvezli roba u vrijednosti od 10,1 milijardu kuna (-1 posto), a uvezli 5,4 milijarde kuna (+6,4 posto). Slijedi Srbija, s kojom još uvijek imamo pozitivnu bilancu, ali lani bilježimo negativne trendove – izvoz je smanjen za 5,5 posto (na 4,7 milijardi kuna), a uvoz povećan za 3,8 posto (na 4,5 milijardi kuna).

Izrazito negativne trendove bilježimo u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om i Rusijom. Premda i dalje imamo suficit, izvoz u SAD je potonuo za čak 38 posto (na 2,5 milijardi kuna), dok je uvoz istovremeno porastao za 24,4 posto (na 1,3 milijarde kuna). S Rusijom smo produbili deficit s obzirom na to da smo izvezli roba u vrijednosti od 1,1 milijardu kuna (-18,5 posto), a uvezli roba u vrijednosti od 2,8 milijardi kuna (+24,4 posto).

Najveće oscilacije u izvozno-uvoznim rezultatima bilježimo s drugim izvaneuropskim zemljama, kod kojih je i vrijednost trgovinske razmjene znano niža. Najveće stope rasta izvoza bilježimo s Kongom (+550,1 posto) i Irakom (+398,7 posto) dok smo relativno najviše povećali uvoz roba iz Nigerije (+526,1 posto) i Singapura (+276,9 posto).