Da je bilo tko od nas pred koju godinu odgovarao na pitanje koliko je vjerojatno da će se to dogoditi u Hrvatskoj za našeg radnog vijeka, svi bismo vjerojatno dali prilično pesimističnu perspektivu na ovo pitanje.

Promjene su, dakle, već tu, a s njima je stiglo i neko novo doba koje će se itekako odraziti na budućnost tržišta rada. Nezaustavljivim razvojem tehnologija mijenjat će se i potrebe poslodavaca. Neka će zanimanja otići u povijest, a druga, nova i prilagođena stvarnosti u kojoj živimo, preuzet će štafetu i nastaviti se razvijati prateći najnovija tehnološka i znanstvena dostignuća.

Jeste li, recimo, ikad čuli za poziciju podatkovnog znanstvenika? Upravo je to, naime, posao koji je ugledni Harvard Business Review proglasio najpoželjnijim poslom u stoljeću u kojem živimo. U nastavku vam donosimo listu sličnih zanimanja o kojima će se pričati u godinama koje dolaze.

Podatkovni znanstvenik

Sad kad smo, dakle, čuli da pametne glave s jednog od najprestižnijih svjetskih sveučilišta smatraju da je upravo ovo najpoželjniji posao budućnosti, vrijeme je da saznamo i čime se to točno podatkovni znanstvenici bave.

To su prvenstveno ljudi koji odlično navigiraju između računalnih znanosti, statistike i matematike pritom suvereno vladajući društvenim znanostima. Oni su, naime, ti kojima menadžeri pribjegavaju kad ih zapadne neki veliki strateški projekt koji se ima temeljiti na uvidu u prilično kompleksne brojke. Podatkovni znanstvenici će pronaći reda i u najnepreglednijim sustavima te iz niza naoko arbitrarnih statističkih podataka znati iščitati buduće trendove koji bi nekoj kompaniji mogli biti od koristi.

Stručnjak za etiku i zelene politike

Jedna od bitnijih tema koje se nameću u razgovoru o budućnosti je svakako i zaštita okoliša, održivi razvoj i borba protiv klimatskih promjena. Većina velikih kompanija koje drže do sebe već na pripremaju teren za zakonske okvire koji će u budućnosti zasigurno bitno strože regulirati način na koji se posluje i trag koji neka industrija ostavlja na okoliš.

I tu na scenu nastupaju stručnjaci specijalizirani za zelene politike koji zahvaljujući svom interdisciplinarnom obrazovanju vladaju svim potrebnim znanjima nužnima za tranziciju u održiviju budućnosti. Osim toga, većina kompanija uz svoju ekološku odgovornost počinje uviđati i svoju društvenu odgovornost. Stoga će u budućnosti postojati velika potreba za ljudima koji će resurse kompanija za koje rade znati usmjeriti u pravom smjeru ne bi li time doprinijeli razvoju društva u cjelini.

Stručnjaci za robotiku

Moramo li ovo osobito isticati? Mnoge industrije, uključujući medicinu, već naveliko koriste pametne robote u svom redovitom radu. U godinama koje dolaze ova će se tehnologija zasigurno najbrže razvijati – što aktualni trendovi već ionako pokazuju – pa će inženjeri ove struke biti vruća roba.

Stručnjak za umjetnu inteligenciju

Premda mnogi od nas stručnjake za robotiku poistovjećuju sa stručnjacima za umjetnu inteligenciju, i premda ta dva područja mogu biti zaista vrlo usko povezana, činjenica je kako se i ovdje radi o profesiji koja će već u skorijoj budućnosti dominirati tržištem rada. Samo u SAD-u se 2015. godine potražnja za ovim tipom stručnjaka povećala za 74 posto, a ovaj trend je u stalnom porastu.

I ako mislite da je umjetna inteligencija nešto nestvarno što smo gledali u apokaliptičnim filmovima iz 80-ih, onda se gadno varate. Svi mi već, naime, svakodnevno koristimo umjetnu inteligenciju. Recimo, sustav za prepoznavanje lica kojim otključavate svoj pametni telefon? AI. Autonomni automobili? AI. Preporuka sadržaja? AI. I to je tek početak. Budućnost bez umjetne inteligencije neće biti izvediva.

Stručnjak za razvoj mobilnih aplikacija

U vremenu u kojem živimo gotovo je nezamislivo preživjeti uz pomoć pametnih telefona,. Jedan od ključnih razloga zašto je tome tako krije se u silini aplikacija koje koristimo, a za ovaj je posao potreban sasvim specifičan soj programera koji svakom novom projektu pristupa s korisničkim iskustvom na pameti.

Mobilne aplikacije, dakle, postaju sastavni dio svakog projekta digitalne transformacije. Uzmimo samo za primjer sve one korisne aplikacije o kojima smo govorili uvodno, a bez kojih komforan život kakav vodimo danas ne bi bio moguć. Naime, upravo su ovi stručnjaci u velikoj mjeri zaslužni za razvoj aplikacija pomoću kojih plaćamo račune, vozimo automobile ili stječemo neka nova znanja.

Idealan primjer za ovo su telekomi i njihove usluge, kojima u današnje vrijeme u potpunosti možemo upravljati putem aplikacija. Moj Telekom aplikaciju Hrvatskog Telekoma recimo koristi više od pola milijuna ljudi, a pomoću nje mogu plaćati svoje račune, pratiti potrošnju, mijenjati tarife, kupovati bonove i opcije i slično, a uz to koristiti i posebne pogodnosti te popuste na uređaje. Prije je zaista bilo nezamislivo da ćemo sve to moći napraviti s vlastitog telefona. Pružanje najboljeg digitalnog iskustva kroz olakšavanje svakodnevnog života ljudi postalo je apsolutni imperativ kompanija danas, a aplikacije i ljudi koji na njima rade u tome značajno pridonose.