'Dok ne počnemo otvarati nova radna mjesta i dok ne dođe do smanjenja broja nezaposlenih, produljivanje radnog vijeka nije opcija', poručio je Mrsić.

Osim što je odbacio zahtjeve ministra financija Slavka Linića za pomicanje granica životne dobi za odlazak u mirovinu, ministar Mrsić je opovrgnuo i napise medija da će se izdvajanja za drugi mirovinski stup povećati nauštrb neto plaće.

Iznoseći porazne podatke o stanju u mirovinskom sustavu, Mrsić je konstatirao da je sustav siguran, ali je pitanje koliko je dugoročno održiv. 'Imamo samo 18 posto umirovljenika sa napunjenih 65 godina života i 40 godina radnog staža te čak 27 posto invalidskih mirovina', rekao je Mrsić, dodajući da je u ožujku ove godine odnos osiguranika i umirovljenika bio 1,19 prema 1, što je najmanji omjer u hrvatskoj povijesti.

Na konferenciji 'Kako do pravednog mirovinskog sustava' sudjelovali su stručnjaci, koji su, uz analizu postojećeg stanja, iznijeli brojne prijedloge za unapređenje održivog sustava generacijske solidarnosti i daljnji razvoj kapitaliziranog mirovinskog sustava.

Za Zorana Anušića iz Svjetske banke i Danijela Nestića s Ekonomskog instituta najveći strukturni problem postojećeg mirovinskog sustava su razlike među mirovinama starih i novih umirovljenika koje su nastale kao posljedica dodatka od 27 posto, kojeg su ostvarili samo umirovljenici koji su uplaćivali isključivo u prvi mirovinski stup.

Nestić je upozorio da su mirovine iz oba stupa od 17 do 22 posto niže od mirovina samo iz prvog stupa, te da će ubuduće prosječna mirovina, ako se ništa ne poduzme, sve više zaostajati u odnosu na prosječnu plaću.

Stoga preporučuju Vladi da otkloni razlike prouzročene dodatkom od 27 posto, kao i da zatvori mogućnost izlaska iz drugog stupa.

Sudionici okruglog stola o održivosti i razvoju sustava generacijske solidarnosti naglasili su potrebu razdvajanja mirovina koje su ostvarene na temelju uplaćenih doprinosa i onih koje su ostvarene na temelju 'povlastica'. 'Svi građani trebali bi ići u mirovinu po istom zakonu, a povlaštene mirovine trebale bi se ukinuti ', predlaže Josip Vincek iz Matice umirovljenika Hrvatske, te se zalaže da se mirovinske naknade ostvarene po posebnim propisima isplaćuju direktno iz proračuna.

Matica umirovljenika također protiv je diskriminacije umirovljenika po starosti. 'Tko ispuni puni radni staž od 40 godina trebao bi ostvariti mirovinu bez obzira što nije navršio 65 godina starosti', smatra Vincek.

Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović zalaže se da se svima onima koji su radili 40 godina i koji imaju godine za mirovinu zajamči mirovina od 70 posto plaće, smatrajući da će se tako na najbolji način stimulirati ljude da ne idu u prijevremenu mirovinu. Za razliku od većine stručnjaka, Vidović smatra da hrvatski mirovinski sustav nije preskup te ističe da se izdaci za mirovinu ne bi trebali spuštati ispod 10 posto BDP-a.

'Bez mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti ne vidim budućnost mirovinskog sustava', kategorična je Jagoda Milidrag-Šmit iz SSSH, koja se protivi povećanju izdvajanja za drugi mirovinski stup i držvanog subvencioniranja uplata u treći mirovinski stup.

Za Nenada Seiferta iz HUP-a je činjenicu da nas premalo radi za toliki broj umirovljenika temeljni problem mirovinskog sustava.