Zaloge su potpisali Jamnica, Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik i Zvijezda. Sve su tvrtke založile svoje upravne zgrade, a poljoprivredne tvrtke su založile livade, pašnjake, voćnjake i šume, dvorišta, staje i gospodarske zgrade. Vupik je pod zalog stavio čak i nogometno igralište u Lušcu.

Jamnica je potpisala zalog na punionicu u Pisarovini s gotovo 200.000 kvadrata te upravnu zgradu u Zagrebu od 34.600 kvadrata.

Zvijezda je založila svoju upravnu zgradu od 120.000 kvadrata, kao i Ledo svoju. Popis založene imovine vjerojatno je i veći jer je jamac u ovom kreditu i Konzum, a kako on nije na burzi, nije ni dužan izvještavati javnost o detaljima ovog posla.

Popis založene imovine zaista je opsežan te sugerira to da je Ivica Todorić, koji je doveo Agrokor na rub propasti, ipak uspio poslovati i dobivati nove kredite sačuvavši dovoljno materijalne imovine bez stavljanja pod zalog, koji je u slučaju stečaja najsigurniji instrument naplate. 

Masovni zalog iznenadio je javnost iako je bio najavljen i to u mjesečnom izvješću izvanredne uprave Agrokora za svibanj. Komentirao je to i premijer Andrej Plenković rekavši da je to normalan proces jer ne zna tko bi dobio kredit, a da za to nema nekakvog osiguranja.

Famozni kredit od 480 milijuna, prema Ramljakovim riječima, bit će posljednji u njegovu mandatu i trebao bi hraniti poslovanje dok se ne završi izvanredna uprava. Nakon što istekne rok izvanredne uprave ili se postigne nagodba s vjerovnicima ili Agrokor pak ipak ode u stečaj, taj kredit kreće u naplatu.

Veliko je pitanje hoće li ga Agrokor moći vraćati iz svojeg redovnog poslovanja ili će ga pojedinim bankama vraćati u gotovini koja će se prikupiti prodajom ključnih kompanija. Čak da ga Agrokor isplati u cijelosti, primjerice prodajom Leda, na umu treba imati to da u njegovoj bilanci ostaje još oko četiri milijarde eura duga prema financijskim institucijama.

Što znači zalog na svu imovinu i kako će najveća domaća kompanija vratiti dug, upitali smo financijskog stručnjaka i vlasnika konzultantske tvrtke Grubišić i Partneri Andreja Grubišića.

On skreće pozornost na četiri činjenice. Prvo na to da je država donijela zakon koji privatnim investitorima kaže kako nema povrata njihovih dugova; drugo, ti isti investitori su dali Agrokoru pola milijarde eura dodatnog novca; treće, ti isti investitori su morali prisilno refinancirati pola milijarde eura dospjelih obveza i četvrto - još ne znamo kako će izgledati poslovanje Agrokora koje će se pretočiti u prijedlog plana nagodbe.

'Po mom dubokom uvjerenju, Jamnica i Ledo i još nekoliko tvrtki mogu se prodati za nešto više od milijardu eura. Ostale tvrtke mogu se možda prodati za još pola milijarde eura. Agrokorove obveze prema financijskim institucijama su oko pet i pol milijardi eura, pa ako se baš sve proda za milijardu i pol eura, što će biti s preostale četiri milijarde eura duga?', pita se Grubišić i daje odgovor:

'Oni će morati pristati na ozbiljno 'šišanje' tih potraživanja. Kada bi imali dug od četiri milijarde eura i kamatu na njega od pet posto, to vam je godišnje 200 milijuna eura samo za otplatu kamata, bez vraćanja glavnice', rekao je tportalu Grubišić.

Pojednostavljeno, Agrokor nije u stanju vraćati te dugove. Dodatni minus izvanredne uprave, zaključuje Grubišić, to je što nije dokapitalizirala krovnu tvrtku.

'Dugovi dobavljača rješavaju se iz kredita, a ne iz poslovanja tvrtki. Da se Agrokor dokapitalizirao, imao bi više vremena za stabilizaciju i ne bi morao žuriti s prodajom ključnih tvrtki. Ovako će za njih dobiti puno manje novca nego što ga je mogao dobiti.'