Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 3 posto, što bi bio najveći skok u gotovo devet godina.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto. Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.
Snažan rast potrošnje
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
"Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend su upućivali i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5.838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.
"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi se u anketi Hine.
Ubrzanje rast industrijske proizvodnje
Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje, koja jača već 23 mjeseca zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine. Zahvaljujući rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto, u cijelom četvrtom lanjskom tromjesečju proizvodnja je porasla oko 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
"Pozitivno će na BDP utjecati dinamiziranje industrijske proizvodnje i nastavak pozitivnih trendova na strani osobne potrošnje, investicija i izvoza", navodi jedan od makroekonomista.
Izvoz je i lani nastavio trend rasta, treću godinu zaredom. Prema prvim podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prošloj godini 5,1 posto, na 92 milijarde kuna. To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 4,6 posto, na 147 milijardi kuna. Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 55 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 62,6 posto, za razliku od 62,4 posto godinu dana prije.
Pozitivno bi na BDP u četvrtom lanjskom kvartalu mogao utjecati "nešto manji rast deficita vanjskotrgovinske bilance nego u prethodnim razdobljima prošle godine, na što je, prema prvim procjenama, utjecao nešto izraženiji rast robnog izvoza na samom kraju godine", navodi se u anketi Hine. Nastavak rasta investicija
Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom.
"Očekujemo nastavak značajnog doprinosa investicija, povezanih s EU fondovima, ali i s privatnim investicijama", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Povećane procjene za 2016. i 2017.
Zahvaljujući postupnom ubrzavanjau rasta BDP-a s 2,7 posto u prvom, 2,8 posto u drugom te 2,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine, kao i izglednom ubrzanju u četvrtom kvartalu, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje da je rast BDP-a u prošloj godini iznosio 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,6 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 3,1 posto.
U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje ubrzanje rasta gospodarstva. Tako u anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP porasti 3,1 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,5 posto. Nedavno je i Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. s prethodnih 2,5 na 3,1 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto, dok je prije očekivala 2,5 posto. Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje rast gospodarstva za 2,9 posto, dok je prije prognozirao 2,6 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto. Ostvare li se procjene o rastu BDP-a u 2017. za više od 3 posto, bio bi to najveći skok gospodarstva od 2007. godine, kada je poraslo 5,2 posto.
