U ponedjeljak i utorak objavljena su dva crna ekonomska podatka za hrvatske građane.

Jučer objavljen podatak o godišnjoj stopi inflacije u prosincu od 5,5 posto najviši je još od listopada 2008. godine, kada je inflacija iznosila 5,9 posto. U drugoj polovici 2021. godišnji rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj ubrzao se ponajviše kao rezultat rasta cijena hrane te su se one tako pridružile cijenama energije, duhana i alkoholnih pića i naposljetku cijenama smještaja.

Od ponoći su na snazi znatno više cijene goriva. Najviše je poskupio benzin, i to za dvanaest kuna za pun spremnik od 50 litara. Na Ininim prodajnim mjestima litra najprodavanijeg Eurosupera 95 uglavnom košta 11,37 kuna dok Eurosuper Class Plus stoji 11,53 kune za litru. Vlada bi ponovno mogla posegnuti za mjerom ograničenja cijena naftnih derivata, kao i prije nekoliko mjeseci.

Inflacija i rast cijena energenata su, dakako, u vrlo uskoj vezi.

Fluktuacije cijena nafte i posljedično toga goriva u određenim vremenskim razdobljima utjecale su na povećanje cijena i ekonomski rast različitih gospodarstava diljem svijeta.

Za snažan porast potrošačkih cijena u posljednjih godinu dana u većini zemalja u svijetu najviše je krivo povećanje cijena nafte i plina, a ono je za sobom povuklo poskupljenje ostalih energenata, prehrambenih proizvoda i prijevoza.

U svakodnevnom životu poskupljenje energenata znači i skuplju hranu i usluge. Primjerice, zbog skupljeg plina kutinska Petrokemija prodavat će skuplje umjetno gorivo, što pak znači još skuplje poljoprivredne proizvode iduće ljeto.

Cijena mineralnih gnojiva se u odnosu na pretpandemijsko razdoblje već utrostručila i zbog rastuće cijene plina – sirovine za proizvodnju gnojiva – te se inflacijski kreće prema četverostrukoj vrijednosti. To se već prelilo na cijene hrane, a mogu se očekivati dodatna poskupljenja idućih mjeseci.

Pisali smo puno proteklih mjeseci o zagušenim lancima opskrbe koji poskupljuju transport robe. No problem je i sama struktura goriva u pojedinim vrstama vozila. Stručnjaci upozoravaju da automobili danas voze oko 70 posto na dizelsko gorivo te oko 30 posto na benzin. Dizelom se u najvećoj mjeri, oko 60 posto, koriste kamioni, brodovi i željeznica, kojima se transportira roba.

Njih, za razliku od automobila, ne mogu zamijeniti električne i hibridne varijante vozila. Zanimljiva se računica pokazuje i kad se pogledaju marže trgovaca naftnim derivatima, koje su u posljednjih sedam godina, od liberalizacije tržišta 2014. godine, porasle od 60 lipa po litri do 1,2 kune po litri.

I loša vijest za kraj. Inflacija nije 'privremena pojava', kako su nas donedavno uvjeravale Federalne rezerve i Europska središnja banka. Cijene će još neko vrijeme ostati visoke. Uskoro će i u Hrvatskoj poskupjeti struja i plin, pitanje je samo koliko. Začaranom krugu kao da nema kraja.