Ukupni krediti odobreni poduzećima dosegnuli su krajem ožujka 109,7 milijardi kuna (+8,2 posto godišnje), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa.

Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala u prvom tromjesečju (+5,3 posto godišnje). Međutim, navedeno se odnosi uglavnom na veća poduzeća, a male i srednje tvrtke još su opterećena nelikvidnošću.

Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba primarno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Na kraju ožujka krediti ovom sektoru su iznosili 125,8 milijarde kuna, što je 2,5 posto više na godišnjoj razini, a u odnosu na kraj 2010. zabilježili su pad od 1,3 posto.

Stambeni krediti, koji čine 45,2 posto kredita stanovništvu iznosili su 56,9 milijarde kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 6,1 posto približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti. Osim toga, i u odnosu na kraj 2010. stambeni krediti bilježe pad (od 1,9 posto).

Iznos kredita državi u prva je tri mjeseca porastao za nešto više od šest milijardi kuna na 40,5 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardu kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

Analitičari banke Raiffeisen u ovoj godini očekuju oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje od poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze sa 20 na 17 posto.