Kakav je bankarski sustav?

- Banke su u Hrvatskoj izuzetno dobro kapitalizirane, u odnosu na prosjek EU-a, a imaju i solidnu razinu profitabilnosti, što je osiguranje u slučaju usporavanja ekonomije. Banke ne mogu biti imune na usporavanje ekonomije, istaknuo je Hrvoje Stojić.

Pokazalo se da je priprema za eurozonu financijski štit, a benefiti su se vidjeli na primjeru Sberbanke.

- Ako dođe do snažnijeg usporavanja ekonomije i recesije, članstvo u eurozoni trebalo bi biti glavni mehanizam da se veći šokovi ne prelijevaju u raalni sektor, kazao je.

Cijena energenata

Damir Novotny kazao je da rast cijena energenata utječe na odluke ekonomskih aktera, kućanstva pažljivije raspoređuju svoje dohotke, povećat će se cijena.

Naglasio je i pozitivne učinke - pojavile su se velike investicije u dva smjera - smanjivanje ovisnosti EU o ruskim energentima i fosilnim gorivima te povećavanje rashoda za obranu.

- Rasta cijena naftnih derivata ne treba se bojati, kazao je i podsjetio na šokove uslijed cijena nafte u prošlosti.

Objašnjava i da cijena nafte brzo naraste zbog špekulativnih očekivanja. Tu ne djeluje tržišni mehanizam ponude i potražnje.

- Arapske zemlje imaju oko 60% rezervi nafte i plina i mogu povećati proizvodnju, ako žele, no to je pitanje geopolitičkih odnosa. Proizvodnja barela nafte u zemljama Golfskog zaljeva je 20-25 dolara, a cijena u Rusiji preko 100 dolara, rekao je.

Potrošači su smanjili potrošnju, SAD u tome stagnira, a nisu energetski najštedljivija ekonomija, to je Japan.

- Može se očekivati da će cijena nafte brzo pasti, ali ako se ne dogodi spirala kada počinju i sindikati tražiti veće plaće i svi troškovi počnu rasti, ocijenio je.

Koliko će novca ostati za normalan život?

Veljko Ostojić kaže da je booking od 24. veljače usporen, 30%-40%, ali i da raduje da otkaza rezervacija nema.

Smatra da tržište reagira logično. - U "normalnim" godinama turizam daje oko 20% BDP-a, i vjerujemo da i dalje može davati značajan doprinos daljnjem rastu hrvatskog BDP-a. Tu su i sve ostale povezane industrije koje sudjeluju u ukupnoj turističkoj ponudi, a ima prostora i s novim investicijama. Vezano uz korištenje sredstava NPO-a i novog financijskog okvira, došli smo do brojke od 35 mlrd. kuna investicijskih projekata u razno-raznoj fazi pripremljenosti koje se mogu realizirati u Hrvatskoj na srednji rok, kazao je.

Rekao je da se očekuje slabiji dolazak turista s drugih kontinenata, no vjeruje da će imati uglavnom "autogoste" - iz Njemačke, Austrije, srednje Europe, a za očekivati je znatniji utjecaj na kratka putovanja u pred i post sezoni.

Rast kamatnih stopa

Stojić je istaknuo da su do prije ukrajinske krize tržišta počela padati zbog nadolazećeg kamatnog šoka, jer federalne rezerve već sljedeći tjedan kreću u ciklus podizanja rasta kamatnih stopa.

- Imamo konsenzus analitičara da će FED cijelu godinu na svakom sastanku dizati kamatnu stopu. Kada one rastu, to negativno utječe na evaluaciju rizične imovine kao što su dionice, objasnio je.

Ruski napad na Ukrajinu unio je dodatnu neizvjesnost, a najveći je problem što će dodatni utjecai na rast cijena energenata i hrane.

Ukrajina je glavni svjetski izvoznik žitarica, a Rusija je obustavila izvoz umjetnih gnojiva, što će utjecati negativno na poljoprivrednu proizvodnju.

Je li era jeftinog novca iza nas?

- Ako gledamo pragmatično, da inflacija raste, onda bi centralne banke trebale djelovati dizanjem kamatnih stopa. No, ja sam skloniji vjerovati da će usporavanje ekonomije biti faktor koji će ohladiti inflaciju u nekom trenu. Ako imate rast produktivnosti u eurozoni od oko 1%, ako će plaće rasti 2%, onda se inflacija treba stabilizirati na razlici između ta dva broja, oko 1% u duljem roku. Da bi Europska centralna banka mogla dizati kamatne stope, inflacija bi trebala rasti barem po stopi od 3% u eurozoni, a po zadnjim brojevima vidimo da se glavne kategorije plaća kreću oko 1%-1,5%. Trenutno nemamo uvjete za održivi rast inflacije u srednjem roku, smatra Stojić.

Novotny kaže da se po prvi puta u povijesti EU odlučna reagirati i izbjeći stagflaciju.

- EU je prvi puta to ujedinjavanje doživjela u pandemiji, a sada se može očekivati da će početi nabavljati energiju i zadužiti se na svjetskim tržištima, kako bi odigrala veliku ulogu u sigurnosnom području, području tranzicije na zelenu energiju i samodostatnost, području proizvodnje hrane.

Otvorene prilike

Očekuje se da će hrane biti dovoljno, iako su Ukrajina i Rusija veliki proizvođači pšenice no najveći kupci su arapske zemlje. Hrvatska proizvodi pšenice oko milijun tona, oko 30% više nego što potrošimo, a najniže su cijene mesa u Hrvatskoj ikada.

- To su velike prilike da počinjemo proizvoditi hranu, kazao je.