U proizvodnim pogonima u Kapelici zamijenjeno je doslovnosve osim podova i zidova, moderniziran je sustav za hlađenje, uređaji za nadzori upravljanje klimom u uzgojnim prostorima, a postavljeni su i novi automatskisustavi za zalijevanje te police za uzgoj.

'Farma Garešnica godišnje proizvede oko 950 tona bijelogšampinjona, a ovom investicijom očekivani porast proizvodnje je oko 12 posto.Osim povećanja produktivnosti, zahvaljujući ovom ulaganju, uspijevamopoboljšati i kvalitetu konačnog proizvoda', odgovara za tportal Petar Fridrih,direktor tvrtke Fridrih koja je prošle godine, prema posljednjim službenim podacima uprihodila 25,11 milijuna kuna, a dobit 411,17 tisuća kuna. 

Gljive kao obiteljski biznis

Ova obiteljska tvrtka u proizvodnju gljiva upustila se prije35 godina i tako nastavila obiteljsku tradiciju. Svoju poduzetničku pričuzapočeli su u Dumovcu kraj Zagreba s dvije uzgojne prostorije površine 160četvornih metara iz kojega je godišnje izlazilo 16.000 kilograma gljiva. Spovećanjem potražnje proporcionalno su u Fridrihu proširivali i proizvodnekapacitete. Lokacija kraj Zagreba im je 2000. godine postala pretijesna; kako biodgovorili svim zahtjevima tržišta pa tada kupuju farmu Garešnica u Kapelici, napodručju Bjelovarsko-bilogorske županije.

'Uzgajamo bijele i smeđe šampinjone. Za razliku od bijelih,smeđe ostavljamo malo dulje kako bi izrasli u veliku otvorenu gljivu koja je natržištu popularna pod nazivom portabella. Ona je jače izražene arome odnosnointenzivnijeg okusa koji više podsjeća na šumske gljive. Uzgajamo i bukovače,ali u manjim količinama', govori Petar koji tvrtku vodi s ocem Ivanom Fridrihom

Svoje proizvode plasiraju svim većim trgovački lancima uHrvatskoj, a opskrbljuju i kupce u kanalu HoReCa, mahom je riječ opizzerijama. Prema procjenama, svaki Hrvat godišnje pojede kilogram svježihgljiva što je ispod europskog prosjeka dok se u zapadnim zemljama on penje dopet kilogram.

'Negdje to ima veze s tradicijom i običajima, a u nekimzemljama veća potrošnja je posljedica dobrog marketinga na kojem se kod naspremalo radi. U potrošnji svježih gljiva, slično kao i u drugim zemljama,glavnu ulogu ima bijeli šampinjon, potom bukovače, pa smeđi šampinjon',nastavlja ovaj proizvođač koji gljive opisuje kao namirnice bogate nutrijentimabitnim za ljudsko zdravlje čime opravdavaju svoju sve veću zastupljenost usvakodnevnoj prehrani.

Napominje kako su gljive zasebna vrsta jer ne pripadaju niu namirnice biljnog niti životinjskog porijekla. Za razliku od povrća sadrževitamin D, a odličan su i izvor vitamina skupine B. Tako, primjerice, ističePetar Fridrih, 100 grama šampinjona sadrži čak četvrtinu dnevne preporučenekoličine vitamina B2 te 18 posto vitamina B3.

Orijentirani na domaće tržište

'U Hrvatskoj je trenutačno takva situacija da je ponuđenakoličina gljiva na tržištu nešto manja od potražnje. Zato smo sto postoorijentirani na zahtjeve domaćeg tržišta. Proizvodnjom gljiva u Hrvatskoj bavise na desetke tvrtki i obrta, ali je pred svima nama isto poslovno okruženje teslični izazovi i prilike', govori Fridrih čija je formula uspjeha odnosnokonkurentnosti zbroj umijeća uzgoja i prilagođavanja tržištu.

Dostupnost repromaterijala i obujam proizvodnje dvije suosnovne stvari po kojima se, smatra ovaj proizvođač gljiva, hrvatski gljivarinalaze u nepovoljnijem položaju od svojih kolega u Europi.

'Primjerice, poljski i mađarski proizvođači unazad desetgodina imali su subvencije kao i Hrvatska danas, ali su ih iskoristili uznatnijem opsegu nego li mi te izgradili kompostare i moderne gljivare zauzgoj. Ta nas dva faktora stavljaju u nezavidan položaj zbog kojega moramo napravitisve kako bismo našu proizvodnju učinili jošproduktivnijom i tako se obranili od sve većeg pritiska koji dolazi odinozemnih proizvođača', tumači za tportal.

U ovoj tvrtki trenutačno je zaposleno 80 radnika, najvećimdijelom berača gljiva jer je riječ o radno intenzivnoj vrsti posla. Manjak radne snage osjete posebice posljednje dvije godine, i to na farmi u Garešnicišto pripisuju činjenici sve većem broju odlazaka stanovnika, odnosnoiseljavanju u zapadne zemlje.

'Postojeće proizvodne kapacitete planiramo proširiti za 50posto te nabaviti nove strojeve za proizvodnju pri čemu ćemo svakako gledatiiskoristiti nadolazeće fondove za restrukturiranje i razvoj. Sukladno povećanjuproizvodnje, planiramo povećati i skladišne kapacitete, a u planu nam je iosuvremeniti način pakiranja gljiva i ambalažu. Time ćemo u idućedvije godine stvoriti najmanje i 20 novih radnih mjesta', najavljuju uFridrihu.