Na svojoj Facebook stranici naveli su i da su u srpnju prošle godine upozorili Hrvatske ceste na to. Njihovu objavu prenosimo u cjelosti:

"Dok se ministar Butković nedavno naslikavao na Pelješkom mostu, iza njega se šepurila i nova cestovna rasvjeta za koju smo dobili podatke da nije u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Naime, Pelješki most je građen u zaštićenom području, posebnom rezervatu prirode Malostonski zaljev i Malo more koji postoji još od 1983. godine. Zakon jasno određuje da u zaštićenim područjima sva rasvjeta mora biti temperature boje svjetla ispod 2200K, a tehničke karakteristike svjetiljki jasno pokazuju da je temperatura 3000K. Zakon također navodi da će se sva postojeća rasvjeta morati promijeniti i uskladiti sa Zakonom.

Ograničenje na 2200K u zaštićenim područjima je postavljeno kako bi se što više smanjio štetni utjecaj plavog spektra po okoliš.

Hrvatske ceste d.o.o. smo još u srpnju prošle godine upozorili na propust. Ovdje se očito opet radi o dvostrukom farbanju tunela jer je usklađenje rasvjete obavezno zakonom i morati će se potrošiti još barem desetak milijuna kuna za novu rasvjetu!

Na fotografijama - granice rezervata, lokacija mosta i karakteristike svjetiljki. O problemu ćemo svakako obavijestiti Europsku komisiju, da saznaju kako Hrvatska razbacuje dodijeljene financije."

O cijelom slučaju oglasio se projektant, a njegovo priopćenje poslalo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

"Projekt javne rasvjete Pelješkog mosta izrađen je u skladu sa važećom normom za cestovnu rasvjetu EN HRN 13201 koja se primjenjuje u cijeloj Europi. Sva rasvjeta je podesivog intenziteta svjetlosti ("dimabilna"), odnosno moguće je prilagoditi svjetlosni tok gustoći prometa i uvjetima na cesti.

Glavni projekt rasvjete Pelješkog mosta izrađen je 2016. godine, uz dopune Projekta izvršene 2018. godine, te su usklađeni sa svim tada važećim zakonima i propisima, pa tako i sa tada važećim Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine. Na osnovu navedene projektne dokumentacije su radovi na izvedbi rasvjete prometnice Pelješkog mosta ugovoreni i započeli 30. srpnja 2018. godine. Prema tada važećem zakonu nije bilo propisano korištenje temperature boje svjetla 2200 K u zaštićenim područjima.

Stoga se može zaključiti da nije prekršen Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Pogotovo jer je ovdje riječ o rasvjeti samog kolnika pri čemu su korištena rasvjetna tijela koja koriste LED svjetlosne izvore sa strogo usmjerenim optikama, stoga je osvjetljena isključivo prometnica. Pored toga, treba imati na umu da se prometnica nalazi 55 m iznad razine mora, što je još jedan razlog zašto javna rasvjeta ni na koji način ne može utjecati na biljni i životinjski svijet Malostonskog zaljeva.

Odrednica o korištenju temperature boje svjetla 2200 K u zaštićenim područjima je donesena u okviru kasnije donesenog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je stupio na snagu dana 1. travnja 2019. godine, te u okviru Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, koji je donesen dana 9. studenoga 2020. Navedeni zakon i pravilnik obvezuju u primjeni nakon 1. travnja 2019. godine.

LED svjetlosni izvori u rasvjetnim tijelima kojima će se osvijetliti prometnica na mostu su temperature boje svjetlosti 3000 K, što je topla bijela boja koja se neusporedivo više uklapa u boju ostalih materijala na mostu nego navedena boja od 2200 K (narančasta). Osim toga, svjetlosni izvori temperature boje svjetlosti 2200 K troše oko 25 posto više električne energije za istu količinu rasvjetljenosti, što sa ekološkog aspekta nije zanemarivo.

Još jednom bismo naglasili da je javna rasvjeta na mostu planirana specifičnom asimetričnom vrlo preciznom optikom koja svjetlost usmjerava prema prometnici, tj, ne emitira svjetlost iza sebe. Takva optika nije standardna i ne primjenjuje se u javnoj rasvjeti uobičajenih javnih prometnica pri kojima je bitno da vozač percipira i prostor uz prometnicu, uključujući pješake, bicikliste i druge sudionike u prometu. U ovom slučaju se rukovodilo kriterijem minimiziranja emisije svjetlosti prema vodi, a prema odrednicama tada važećeg Zakona u vezi zaštite prirode i zaštite okoliša", objasnio je.