Snažan rast tečaja franka prema euru izazvao je u četvrtak paniku u Poljskoj i Hrvatskoj, jer će mnogim građanima koji imaju zajmove u 'švicarcima' porasti kreditne rate, dok u drugim zemljama regije situacija nije tako ozbiljna, pišu svjetske agencije. U četvrtak je u Hrvatskoj franak vrijedio 6,39 kuna, a danas vrijedi 7,39 kuna, što će ratu kredita u CHF dignuti za 15 posto. To znači da je građanima koji imaju mjesečnu ratu kredita od 500 franaka ona preko noći posklupila za 500 kuna, piše Večernji list
Nitko od analitičara ne zna hoće li se takav omjer između zadržati duže ili će doći do njegove promjene. Hrvatski odgovor na šokantno divljanje tečaja franka mogao bi biti daljnje spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite u toj valuti prema nula posto
Prije točno godinu dana kamate na kredite u CHF zamrznute su na 3,23 posto, a stambeni kredit u toj valuti ima 55 tisuća građana.
Više pročitajte OVDJE
Nakon što je u četvrtak Švicarska narodna banka (SNB) odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, cijena 'švicarca' skočila je u prvim trenucima prema europskoj valuti gotovo 30 posto. Kasnije se stabilizirala oko 1,01 franak za euro, što znači da je 'švicarac' ojačao oko 16 posto.
U odnosu na poljski zlot tečaj franka skočio je u četvrtak gotovo 20 posto, što je loša vijest za gotovo 700.000 poljskih kućanstava koja imaju hipotekarne kredite u francima, dok je indeks Varšavske burze potonuo tri posto.
U Poljskoj je oko 40 posto hipotekarnih kredita u 'švicarcima', ukupno oko 131 milijardu zlota ili oko 30,4 milijarde eura.
'To će biti bolno. Najteže će biti onima koji moraju prodati svoje stanove, a još uvijek otplaćuju kredit. Moguće je u nekim slučajevima da će vrijednost kredita biti veća od vrijednosti imovine', kazao je Piotr Andrzejewski, medijski djelatnik u Varšavi agenciji AFP.
Mnogi Poljaci odlučili su početkom 2000.-ih godina uzeti kredite u 'švicarcima' jer su kamate bile niže nego u lokalnoj valuti, a tečaj franka stabilan. No, ponajviše zbog dužničke krize u eurozoni, cijena eura znatno je od tada pala, dok je tečaj franka porastao jer se švicarska valuta smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Na vrhuncu dužničke krize u eurozoni 2011. godine švicarske monetarne vlasti odlučile su braniti minimalni tečaj od 1,20 franaka za euro. Idućih godina 'švicarac' je bio stabilan, no nakon što je u četvrtak SNB odustao od obrane tečaja, ponavlja se scenarij iz 2011. godine.
'A što mogu učiniti? Nemam drugog izbora, nego to prihvatiti. Svojedobno sam uzeo kredit u 'švicarcima' jer je to bila puno bolja opcija nego u zlotima. Znao sam da je to rizik. Tko zna hoću li na kraju od toga imati koristi ili štete', kazao je poljski psihoterapeut Roman Kwiatkowski AFP-u.
Franak prema kuni skočio 16 posto
U Hrvatskoj je, pak, nakon što je jučer tečaj franka prema kuni skočio za 16 posto, Udruga Franak zatražila hitnu sjednicu Vlade.
Po njezinim procjenama, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', što znači da jačanje franka može utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Građani su tako imali 21,8 milijardi kuna kredita s valutnom klauzulom vezanom za švicarac, a od toga se čak 20,5 milijardi kuna odnosi na stambene kredite. U ukupnim stambenim kreditima stanovništvu, od 56,3 milijarde kuna, udio kredita vezanih uz franak iznosi 36,5 posto.
Jačanje franka uznemirilo je i građane u Srbiji, gdje oko 8,5 posto ukupnih kredita u stranoj valuti predstavljaju krediti u 'švicarcima'. Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će negativne posljedice jačanje švicarske valute imati oko 21.000 građana Srbije.
Bez panike u Mađarskoj, Češkoj, Austriji...
U Mađarskoj, međutim, jačanje franka nije izazvalo paniku, premda oko milijun Mađara ima kredite u stranoj valuti, uglavnom 'švicarcima', u vrijednosti od oko 10 milijardi eura. Tamošnja je vlada već prije fiksirala tečaj za konverziju rata stambenih kredita u francima i eurima znatno ispod tržišne razine tečaja.
'Jačanje švicarskog franka neće znatnije utjecati na razinu duga', poručilo je mađarsko ministarstvo gospodarstva.
Ni u Rumunjskoj jačanje franka nije izazvalo veće poremećaje jer je udjel kredita u 'švicarcima' u odnosu na ukupne kredite malen. Iz tamošnje središnje banke Reutersu su poručili da se taj udio kreće na otprilike pet posto.
U Češkoj je taj udio još i manji, svega oko 0,02 posto ukupnih kredita.
Ni u Austriji jačanje franka nije izazvalo uzbunu jer je ta članica eurozone još 2008. zabranila kredite u stranim valutama.
'Snažan rast švicarskog franka izazvao je paniku na financijskim tržištima u središnjoj i istočnoj Europi prije nekoliko godina. No, sada ima razloga za pretpostavku da bi se ovom krizom moglo lakše upravljati', kazao je za AFP William Jackson, analitičar u londonskoj tvrtki Capital Economics
Švicarska središnja banka uvela je, naime, negativne kamate na velike depozite po viđenju u francima, kao i druge mjere koje bi trebale zaustaviti priljev kapitala u 'švicarce'.
Guverner Švicarske narodne banke Thomas Jordan kazao je u četvrtak da očekuje slabljenje franka u dogledno vrijeme.
'Vrijednosti tečaja (franka prema ostalim valutama) kojima trenutno svjedočimo signaliziraju da je jako precijenjen. Trebale bi se spustiti na održivije razine', zaključio je Jordan.
