Uslijed koronavirusa i potresa u Zagrebu, u teškim trenucima za mnoge, u kojima jedni drugima trebamo pružiti ruku spasa i uzajamno si pomagati, grupa Sharing is caring Zagreb dobila je svoj smisao kao prostor za pozitivan duh, ljubav i empatiju. Nerijetko su se ondje javljali oni koji su nepoznatim ljudima ponudili i pomoć u vidu plaćanja režija ili nekih drugih potreba.

Grupa prati događanja vezana uz pandemiju i potres, a Anna Ćaleta, Anamarija Prgomet i Sara Krstačić predlažu ljudima da se drže strogih mjera opreza prilikom primopredaje i ako je moguće - obave sve beskontaktno.

'Također smo privremeno ukinule sve objave koje nisu hitne. Smatramo da su sigurnost i zdravlje građana na prvom mjestu. Smanjenjem mjera na državnoj razini započinjemo s intenzivnijim puštanjem objava. U kontekstu vremena u kojem živimo, ne možemo baš puno planirati, već se prilagoditi trenutku u kojem se nalazimo', kažu nam osnivačice grupe.

Aktivnost članova je u vrijeme odluka koje je donio Stožer civilne zaštite, objašnjavaju cure, bila smanjena. Članovi su shvatili ozbiljnost situacije i prilagodili se.

'Nakon potresa dogodio se porast objava jer je nažalost mnogo ljudi ostalo bez svojih domova, prijevoznog sredstva ili im je jednostavno bila potrebna pomoć oko uklanjanja ostataka ruševina. Došlo je do prve faze popuštanja mjera, tako da će se i u našoj grupi sve postepeno vraćati na staro', ponosne su.

U njihovoj grupi netko objavi da poklanja nešto, a u komentarima se jave osobe kojima treba objavljena stvar. Jedno od glavnih pravila grupe je da nema prodaje. Osim Sharing is caring Zagreb, postoje iste grupe na Facebooku za druge gradove u Hrvatskoj. Do sada se podijelilo dosta namještaja, suđa, opreme za djecu, knjiga, stripova, DVD-a, odjeće i obuće, kućanskih aparata, pa čak i hrane. Postovi se gomilaju, sve više je novih članova, a kako ne bi bio prevelik kaos u zajednici, čim se jedan problem riješi, postovi se brišu.

Grupa Sharing is caring nastala je spontano, na kavi, nakon snimanja intervjua o životu bez otpada. Anna Ćaleta imala je ideju napraviti aplikaciju poput LetGo, a da je pritom sve na njoj besplatno te da se poklanja i hrana. Cilj je povezati ljude i potaknuti ih na nesebično poklanjanje kako bi se stvorila održiva zajednica koja razvija svijest o okolišu. Sara Krstačić se naknadno pridružila iako su se poznavale iz zero waste zajednice.

'Nismo se nadale tolikom odazivu građana i sve se odvijalo vrlo spontano. Željele smo stvoriti lokalnu zajednicu ljudi koji si pomažu i pritom potiču kružnu ekonomiju. Grupa je prerasla sva očekivanja te danas, nakon nešto više od godinu i pol, imamo više od 30 tisuća članova samo u zagrebačkoj grupi. Ljudima se jako svidjela naša inicijativa i otvorile su se brojne regionalne grupe, tako da u našoj mreži imamo više od 15 njih', govore nam.

Pomogli su beskućnicima, a kada se nađe neka tužna objava poput one u kojoj je gospođa tražila crninu jer joj je preminula kćer, članovi grupe tada se posebno angažiraju. Bilo je, slažu se sve tri, puno upečatljivih objava.

'Najdraže su nam one kojima se dijele znanja i vještine. Jedan gospodin traži stare i neispravne mobitele, popravlja ih i poklanja dalje. Najsimpatičnija objava bila je ona u kojoj su se tražila kolica za mačke! Na fotografijama su bile mačke koje se obožavaju izležavati i voziti u kolicima. Osim toga, divne riječi mogu se pročitati kada članovi zahvaljuju jedni drugima', kaže nam Anna.

Djevojke napominju kako je sve uvijek iskoristivo i da je bitan način na koji promatramo svijet oko sebe.

'Dragocjena vještina je kreativnost zbog koje starim predmetima udahnjujemo novi život. Ljudi su navikli bacati stvari koje se pokvare ili ih ne koriste, a netko spretan ih popravi i ponovno iskoristi. Dobar primjer su autosjedalice kojima je istekao rok trajanja i nisu više pouzdane za primarnu svrhu - mogu poslužiti kao ležaj za kućne ljubimce. Drugi primjer su kartonske kutije, staklenke, limenke – korisno za selidbe, domaću zimnicu i kreativce!' ističe Sara.

Malo smo 'proskrolali' po grupi kako bismo našli neke najupečatljivije predmete, a zanimalo nas je jesu li i same pronašle nešto za sebe.

'Sve što sam pronašla na Sharing is caring poklonila sam drugima! Glačalo za odjeću kratko sam koristila u Zagrebu, a kad sam se vratila doma u Split, poklonila sam ga prijateljici kojoj je baš trebalo! Ista stvar je sa stolnim ogledalcem koji sam prije odlaska u Španjolsku poklonila prijateljici koja nije imala ogledalo u sobi. Starinski servis za čaj jedina je stvar koju sam uzela s namjerom da je poklonim – sestri za useljenje u stan', otkriva.

Anamarija Prgomet pronašla je nekoliko predmeta iako se trudi više dati nego uzeti jer teži minimalizmu.

'Pronašla sam dvije fotelje, samostojeću vješalicu i ogledalo, knjigu, zimske čizme, remenje, pletene košare (koje još nisam pokupila). Često i oko kontejnera nađem zanimljive odbačene predmete pa sam tako prošle zime spasila biljku koju je netko izbacio na ulicu', pohvalila se.

Sara je pak u grupi pronašla neke sitnice, a najsretnija je kad udomi biljke.

'Taman prije korone pokupila sam i neispravan aparat za kavu koji smo popravili i sad čeka na udomljavanje u grupi. Našla sam i kefirna zrnca, knjigu i još neke sitnice koje sam poklonila. Isto kao i Anamarija, po prirodi sam minimalist i cilj mi je imati što manje predmeta u stanu', priznaje.

Uz vođenje grupe, Anna studira nutricionizam i radi. Trenutno je na studentskoj razmjeni u Španjolskoj.

'Imam mnogo hobija, dosta toga recikliram, volim šivanje i ručne radove. Također, u samoizolaciji pišem recepte za predivne, nutritivno bogate obroke i fotografiram ih', otkrila je.

Anamarija pak vodi projekt Zero waste Croatia, iz kojeg su nastali inicijativa Sharing is caring, klupski kafić Život te Vesela čistka.

'Kroz projekt su nastale suradnje s brojnim udrugama koje se bave zaštitom okoliša. Držim predavanja i radionice o životu bez otpada i srodnim temama, a dosta novih projekata trenutno je u pripremi i nadam se da ćemo ih uspjeti provesti u djelo', ističe.

Uz grupe Sharing is caring, Sara administrira grupu Nula otpada, u kojoj se trude pronaći rješenje za svaki segment života bez otpada.

'Radim kao grafički dizajner u jednoj hrvatskoj firmi, u kojoj svakodnevno potičem kolege na reciklažu i pravilno razdvajanje otpada', kaže.

Pitamo ih koliko vremena dnevno provode oko zajedničke grupe. Naglašavaju da kad bi samo jedna osoba radila administriranje grupe, potrošila bi dnevno oko pet, šest sati na to. Velik je broj objava, a prije puštanja svaku moraju detaljno pročitati, pregledati fotografije i provjeriti je li u skladu s pravilima. Grupa je jako aktivna pa im, ističu, dosta pomaže ako članovi prijave neprimjerene komentare. Ima dana kada su sve tri aktivne pa se posao rasporedi, a nekada to zapadne samo jednu od njih, ali pokrivaju se, to im je bitno. Vikendom su offline.

Nakon njihove formirale su se druge grupe, poput Jedni za druge i slično. Obavijestile su članove svoje grupe o toj inicijativi, no do sada s njima nisu ostvarile značajniju suradnju. Nadaju se tome u budućnosti, baš kao i otvaranju u potpunosti eko kafića u centru grada. Traže prostor, no trenutno je sve na čekanju zbog pandemije, ali se nadaju skorom otvorenju. Uz to, želja im je otvoriti knjižnicu uporabnih predmeta i edukacijski centar o životu bez otpada.

'Želimo osnažiti kružnu ekonomiju i smanjiti konzumerizam. Svijet je ljepši kada ljudi pokazuju moć solidarnošću, umjerenim korištenjem prirodnih resursa i zaštitom ekosustava, a ne novcem. Želimo ljepši svijet, za nas i one koji će biti ovdje kad nas više ne bude', poručile su na kraju.