Za Hrvatsku se tako u 2011. sada prognozira realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,4 posto, dok se prema siječanjskim prognozama EBRD-a u ovoj godini rast procjenjivao u visini dva posto.

U 2012. hrvatsko gospodarstvo moglo bi ubrzati rast po stopi od dva posto, navodi se u najnovijim gospodarskim prognozama EBRD-a.

Prognoze su objavljene uoči godišnje skupštine EBRD-a koja danas počinje u glavnom gradu Kazahstana Astani.

U čitavoj regiji djelovanja EBRD-a, koja se proteže od srednje Europe i Baltika sve do Turske, Rusije i srednje Azije, u ovoj se godini očekuje viša stopa rasta no što je prognozirano u siječnju, u prosjeku od 4,6 posto, nasuprot u siječnju prognoziranih 4,2 posto. Za 2012. se prognozira blago usporavanje rasta na 4,4 posto.

U podregiji zemalja srednje Europe i Baltika, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, za ovu je godinu također naviše revidirana stopa rasta, na 3,5 posto, dok je u siječnju rast prognoziran u visini 3,2 posto. U 2012. očekuje se blago usporavanje rasta, na 3,3 posto.

Podregija još obuhvaća Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju.

EBRD prati i stanje u podregiji jugoistočne Europe, te podregiji istočne Europe i Kavkaza i podregiji srednje Azije, kao i u Rusiji i Turskoj.

Kako navode, prognoze rasta za sva gospodarstva EBRD-ove regije poboljšane su, no prisutne su sve veće zabrinutosti glede mogućeg utjecaja dužničke krize u eurozoni, uz inflacijske pritiske koji predstavljaju nove rizike.

Ističu da je sada glavni motor oporavka domaća potražnja, a ne više izvoz, "usprkos istaknutim iznimkama poput Bugarske, Hrvatske i Mađarske".

"Osobna je potrošnja motor rasta u zemljama sa snažnom gospodarskom izvedbom, poput Turske i Poljske", ističe se u priopćenju.

Također su ustvrdili da se oporavak širi i da se razlike u stopama rasta u skupini tranzicijskih gospodarstava regije smanjuju. Napominju ipak da se zemlje nalaze u različitim fazama procesa oporavka i da neke od njih čak ni u 2012. neće zabilježiti oporavak BDP-a na razine iz razdoblja prije krize.

Među specifičnim rizicima u EBRD-u izdvajaju potencijalna financijska previranja, budući da postoji opasnost od prelijevanja dužničkih problema na zemlje čiji su financijski sustavi integrirani s eurozonom.

Ako previranje na tržištima državnih dugova i u financijskim institucijama s kojima su usko povezana izazove šire poremećaje na financijskim tržištima, oporavak u srednjoj i jugoistočnoj Europi bio bi zaustavljen, upozoravaju.

Među ozbiljnim izazovima, poglavito u istočnoj Europi, Rusiji i središnjoj Aziji, izdvajaju i rastuće cijene roba.