Pandemijska godina ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. No popuštanje restriktivnih mjera donosi promjene što je osobito vidljivo u turističkom prometu
Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane. Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.
Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Uvedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije.
vezane vijesti
Također, nepovoljni gospodarski učinci pandemije povećali su nesigurnost u smislu sigurnosti posla i stabilnosti dohotka, što je potaknulo štednju iz predostrožnosti.
Slični trendovi prisutni su u cijeloj Europskoj uniji. U većini zemalja članica EU-a stopa štednje porasla je 2020. godine i više nego u Hrvatskoj – prosječan porast za EU iznosio je 6,4 postotna boda (6,8 postotnih bodova za europodručje), a među zemljama Srednje i Istočne Europe samo je u Mađarskoj stopa štednje porasla manje nego u Hrvatskoj (2,6 postotnih bodova).
Rast štednje nastavio je i u ovoj godini, ali sporijim tempom. Krajem prvog tromjesečja ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 545 milijardi kuna ili 2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Najveći dio dodatne štednje građana slijeva se u bankovne depozite, i to uglavnom depozite na transakcijskim računima. Tome su pridonijeli pojačana kolebljivost financijskih tržišta, iznimno niske kamatne stope i sklonost prema likvidnim oblicima imovine zbog izražene neizvjesnosti.
Hrvati u bankama drže 271 milijardu kuna, 152 milijarde kuna plasirano je u osiguranjima i mirovinskim fondovima, a oko 100 milijardi kuna uloženo je u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove.
Prema procjenama analitičara, 'prisilna' štednja akumulirana zbog nemogućnosti potrošnje činila je tijekom 2020. najveći dio porasta štednje, pa se ocjenjuje da je njezin doprinos ukupnom porastu u Hrvatskoj otprilike 77 posto, a da je u europodručju čak i malo veći.
No poboljšanje epidemiološke situacije i postupno ukidanje restriktivnih mjera doveo je do promjene raspoloženja građana. Vidljivo je to u kretanju stopa potrošnje u ovoj godini, čiji oporavak je glavni pokretač rasta BDP-a. Zahvaljujući rastu potrošačkog optimizma u prvih šest mjeseci promet u trgovini na malo porastao je nominalno 14 posto, a kad se odbije inflacija 12,6 posto.
A pravo 'popuštanje kočnica' donosi nam turistička sezona. U srpnju je zabilježen ohrabrujući oporavak dolazaka koji je dosegnuo 80 posto pretpandemijske razine, a iz Ministarstva financija stižu još bolje vijesti. Vrijednost svih izdanih računa u srpnju je 5,5 posto veća nego u istom mjesecu 2019. godine što ukazuje na pojačanu potrošnju, osobito u ugostiteljskim objektima.
Kako su domaći gosti tradicionalno najbolji potrošači, za očekivati je da će štednja u ovoj godini biti na osjetno nižoj razini nego lani. Ipak, nema naznaka da bi moglo doći do njezinog pada jer je prekomjerni višak štednje iz pandemijske godine uglavnom koncentriran u kućanstvima s višim dohocima, koja su manje sklona promjenama u potrošnji.
