Pregledavši poslovanje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, Državna revizija dala im je uvjetno mišljenje zbog nekoliko propusta, a zanimljivo da se kod ministra Grčića, zagovornika privatizacije 'državnih čistačica', jedan od propusta odnosi na angažiranje privatnih servisa za čišćenje, za koje nije provedena javna nabava. Isti taj ministar, koji je prošli tjedan najavio kako će restrukturiranje javnog sektora započeti slanjem čistačica u privatnike jer ih samo, primjerice, u Ministarstvu obrazovanja ima više od 8.000, napravio je krive korake prilikom angažiranja privatnih servisa
U lipnju ove godine, Državna revizija dala je Ministarstvu regionalnog razvoja uvjetno mišljenje zbog nekoliko propusta u financijskom izvještavanju i poslovanju u 2012. Među ostalim, nabava usluga čišćenja nije provedena sukladno Zakonu o javnoj nabavi. 'Usluge čišćenja uredskih prostorija u vrijednosti 904.913 kuna s PDV-om te usluge čuvanja imovine i osoba u vrijednosti 836.676 kuna s PDV-om, nabavljene su izravno prema uvjetima iz zaključenih ugovora i dodataka ugovora iz 2009. i 2010. bez provođenja propisanih postupaka nabave za 2012. godinu', stoji u izvješću revizora.
Iz Ministarstva su se ovako očitovali na prigovor: 'Vezano uz postupak javne nabave za usluge čišćenja Ministarstvo ima uredske prostore na šest lokacija u Zagrebu te 28 regionalnih ureda u RH. Za ugovaranje usluga čišćenja bilo je potrebno prikupiti podatke o površini i vrsti podova, prozora, broju sanitarnih čvorova, zavjesa i slično, za svaki pojedini prostor. Objedinjavanje podataka ovisilo je o ažurnosti regionalnih ureda koji unatoč zahtjevima glavnog tajništva Ministarstva nisu pravodobno dostavili tražene podatke. Nakon dostave podataka provedena su mini nadmetanja. Postupak javne nabave za usluge tjelesne zaštite osoba i imovine pokrenut je u srpnju 2012. pa je po podnesenoj žalbi poništen, a novi postupak pokrenut u veljači 2013. godine.'
Revizija im zamjera i prevelike isplate preko ugovora o djelu, koji prelaze dozvoljenih dva posto: rashodi za plaće s doprinosima zaposlenika ministarstva iznosili su 43,9 milijuna kuna, a 1,5 milijuna kuna isplaćeno je izvršiteljima usluga kroz ugovore o djelu. 'Pojedine poslove obavljali su vanjski suradnici u razdoblju duljem od godine dana (poslovi trajnog karaktera) na temelju ugovora o djelu što nije u skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima', stoji u izvješću. Prigovoreno im je što nisu poduzeli učinkovite mjere naplate potraživanja od komunalnog društva i jedinica lokalne samouprave.