Govoreći uvodno zamjenik ministra financija Igor Rađenović još jednom je podsjetio kako Vlada predlaže zamrzavanje tečaja na 6,39 kuna na godinu dana, pri čemu će sav trošak snositi financijske institucije. Na primjeru je pokazao i zašto u vladi smatraju da građanima koji imaju kredite u švicarskim francima treba pomoći.

'Znači osoba koja je digla kredit prije 9 godina na 70.000 franaka zadužila se za 315.000 kuna, uredno ga otplaćuje 9 godina, danas je dužna 388.310 kuna ili 73.000 kuna više. Da li je to dobro, da li je to pravedno, da li je to izdrživo, ostavljam svima vama da sudite i da vidite, ali očigledno taj vanjski udar koji se dogodio jednostavno mora biti riješen i uloga Vlade je da barem privremeno, ova odluka je barem privremena na godinu dana zaštiti slabiju stranu u sklopu tog ugovora', kazao je Rađenović.

Iako će zakon propisati zamrzavanje na godinu dana Rađenović kaže kako se u vladi nadaju da to neće trajati tako dugo.

'Svjesni smo da problem ovim zakonom neće biti riješen, ali on omogućuje svojevrstan time-out, svojevrstan status quo, stand by oko toga da se mirno odgovorno u mirnoj atmosferi sjedne za stol, da se razgovara i da se traži odgovorno zakonito prije svega čisto i što je moguće pravednije rješenje jer to je ono na čemu ćemo inzistirati', kazao je Rađenović.

Protiv ovakvog kratkorčnog Vladinog rješenja je HDZ-ov Ivan Šuker. 'Rješenje dogovornog moratorija kojim se ne bi zadiralo u tečaj, ne bi se donosio protuustavan zakon je nešto što je trebalo ponuditi daleko kvalitetnije rješenje. Nešto što je trebalo prisiliti sve sudionike u ovom procesu, dakle i one koji su davali kredit, one koji su uzimali kredit i HNB koja nije pravovremeno regulirala, da na određeni način sudjeluju u smanjenju toga. I to bi sigurno bilo za hrvatske građane najpovoljnije. Ovako se upuštamo u jednu pravno vrlo diskutabilnu odluku, a da ne govorimo o njenoj ustavnosti. I sigurno je da na ovakav način se neće postići ništa', kazao je Šuker, dodavši kako će HDZ podršku zakonu uvjetovati prihvaćanjem njihovog zaključka.

Odgovorio mu je Rađenović. 'Znači, ovaj zakon zatvara nervozu, zatvara strah, zatvara nesigurnost kod slabijega. Mi želimo zaštititi građane da im se to ne događa. Ali jednako tako kažem ovaj zakon omogućuje okvir da sjednemo za stol', poručio je Rađenović.

HDSSB-ov Krešimir Bubalo upitao je zašto se tečaj nije fiksirao na manje. 'Što je to guverner radio ili guverneri u prošlim godinama i zašto se tečaj baš fiksira na 6,39 a ne recimo na 5 kuna. jer znamo svi za vrijeme kreditne ekspanzije 2008., 2009.je upravo najveći dio kredita podignut u tom razdoblju i ljudi koji su podigli danas su u dužničkom ropstvu', kazao je Bubalo.

Iako se u raspravi u pitanje dovodila i ustavnost ovakvih dopuna zakona, nezavisni Branko Vukšić upitao je zašto Ustavni sud već 4 godine šuti o valutnoj kauzuli. Obrušio se pritom na HNB. 'Moja teza je, govorio sam to i prije 4 godine, gospodin Rohatinski i gospodin Vujičić su više štete građanima donijeli upravo lošom politikom nego što je Domovinski rat, nego što je agresija na Hrvatsku. I to se danas vidi. Kakva je to država u kojem građani se plaše svakoga dana što će im se dogoditi ujutro?', upitao je Vukšić.

Da će biti protiv ovakvog zakona još jučer je jasno do znanja dala nezavisna zastupnica Martina Dalić. 'Postoje, gospodine Rađenović, hrvatski građani koji su ostali bez posla, koji ne rade, a koji na primjer imaju kredite i u eurima. Predlažući zakon kojim se intervenira u tečaj, predlažući zakon koji je direktno suprotan sa četiri druga zakona koji govore kako se u Hrvatskoj utvrđuje tečaj, vi morate hrvatskim građanima koji imaju kredite u eurima odgovoriti na pitanje zašto se i za njih ne može donijeti neki zakon u kojem bi pisalo da će oni svoje eurske kredite u sljedećih godinu dana otplaćivati po nekom tečaju koji njima recimo odgovara', upozorila je Dalić.

Vlada, priznaje Dalić, ne može ignorirat problem sa švicarcima, međutim interventirati je trebala na temelju dogovora, a ne zakonom.

'Zakonska intervencija u nešto što se moglo riješiti dogovorom, a jučer smo to čuli na odboru da je to bilo moguće, otvara osim ovog prethodnog pitanja i mogućnost da država bude tužena i da na kraju trošak ovoga što vi sad ovdje branite plate, ne banke koje su to navodno dobrovoljno željele platiti, nego svi hrvatski porezni obveznici. Vi ste ovim zakonom doveli državu u mogućnost da ona, odnosno porezni obveznici na kraju snose troškove svega ovoga', kazala je Dalić.

Upitala je zašto ekonomsku politiku mora voditi Ustavni sud. 'Pa zašto se mora istjerivati pravda na Ustavnom sudu ako ovdje postoji jasno razumijevanje da je opasnost od toga vrlo velika jer su odredbe ovoga zakona suprotne sa mnogim drugim zakonima', kazala je Dalić.

Replicirajući joj Rađenović je kazao da je svjestan da se zakonom pomaže samo dijelu građana. 'Time ne prejudiciramo konačnu priču, ne potcjenjujemo kredite u eurima i opasnost da se sa te strane dogode promjene. Razmatramo i o tom, želimo da strane sjednu za stol, da razgovaramo', kazao je Rađenović.

Da bi trebalo porazmisliti o drugim kategorijama koje kredite imaju u drugim valutama upozorio je i HDZ-ov Goran Marić. 'A kad vi već rješavate taj problem na način da utvrđujete tečajnu listu što ćete ako već preksutra, a to je vrlo moguće, tečaj eura bude 8,39 ili 8,60, a toliko stanovništva ima kredite vezane za euro. Što ćete ako dolar bude 6,29? Ima čak ugovora vezanih i u dolarima, što ćemo s njima?', upitao je Marić.

Rađenović se osvrnuo i na prozivke o mogućoj neustavnosti ovakvog vladinog prijedloga. 'Ono na koji ovaj način Vlada vidi svoju poziciju i ustavnu poziciju je da štiti građane, da štiti sigurnost svojih građana i da štiti njihovu socijalnu stabilnost, na to smo se uostalom pozvali i u ovim obrazloženjima uz ovaj prijedlog zakona. Da li je to sa pravnog stajališta u redu i što će ustavni suci ukoliko prigovor i dođe njima... bile su slične rasprave i prije godinu dana kada smo kamatu ograničili na 3,23. Zakon o potrošačkom kreditiranju tada je donesen ovdje pa na Ustavni sud nije došlo pitanje i Ustavni sud se nije očitovao', kazao je Rađenović.

U ime SDP-a Dragica Zgrebec pojasnila je zašto smatraju da bi se u ovom slučaju banke trebale malo i prilagoditi. 'U dvije velike bankarske krize u Hrvatskoj '90.-tih godina Hrvatska država je uložila ogromna sredstva poreznih obveznika, odnosno državnoga proračuna koji nas i danas tereta uz sanaciju hrvatskih banaka. Ta sanacija osigurala je i da se moglo tražiti strateške partnere koji će dokapitalizirati naše banke i osiguralo je stabilnost bankarskog sustava u Hrvatskoj i u vremenu velike financijske krize kada su velike svjetske banke ili propadale ili dolazile u velike probleme i države su ih, matične države pokušavale na različite načine spašavati i sanirati. Dakle, smatramo da i današnji vlasnici koji su došli u posjed stabilnih banaka, koji su osigurali, koje su bile sigurne i u ovim turbulentnim vremenima financijske krize dužne izaći u susret svojim komitentima pa onda i u dogovoru sa državom i Hrvatskom narodnom bankom naći optimalna rješenja za rješavanje ovakvog problema', kazala je Zgrebec.

Razvoj događaja pratite na tportalu