Kako javlja Večernji list, Marija Rohatinski trebala je platiti porez kao zaposlenica i vlasnica tvrtke Romah u čijem je vlasništvu bila kuća koju je obitelj Rohatinski koristila i u privatne svrhe, odnosno u kojoj je živjela. Kaznena prijava protiv porezne utaje proslijeđena je državnom odvjetništvu 2011. godine, ali tek nedavno je slučaj otvoren i nakon preispitivanja, porezna uprava utvrdila je porezni dug od 289.000 kuna uvećan za kamate.

Prijava je podnesena protiv tvrtke Romah, te Marije i Željka Rohatinskog zbog, kako je porezni nadzor utvrdio, neplaćanja poreza, doprinosa, prireza i obveza za primitke u naravi. Bivši guverner Željko Rohatinski jučer nije htio komentirati navodnu poreznu utaju, niti je, rekao je, za nju znao. No, nije isključeno da, kao što je prije dvije godine tvrdio da nije znao da je supruga prodala tvrtku, također nije znao i plaćaju li se uredno porezi.

Večernji piše da je aktualna i ta transakcija iz 2011. godine, kada je Marija Rohatinski tvrtku Romah prodala Agrokoru. Tada je Marija Rohatinski tvrdila da je tvrtka prodana za 2,1 milijun kuna Agrokoru, ali da je isti iznos i vraćen toj kompaniji, jer je od njih otkupila kuću na Gornjem Bukovcu u kojoj su živjeli i koja je bila u vlasništvu Romaha. Prema novim nalazima, transakcija je navodno bila vrijedna 3,8 milijuna kuna, a od toga je 1,5 milijuna kuna pozajmice vraćeno Agrokoru, što znači da je obitelj Rohatinski ostalo više od dva milijuna kuna.

Prodaje tvrtke guvernerove supruge Todorićevom koncernu bilo je sporna jer se postavljalo pitanje zašto Agrokoru treba špediterska tvrtka koja je kontinuirano poslovala s gubitkom. Postavljalo se i pitanje zašto je guvernerova obitelj koristila kuću kupljenu za stanovanje i kao poslovni prostor, iako je s porezne strane to lako objašnjivo, s obzirom na to da se tako smanjuje iznos plaćanja poreza.

Porezima koje nije platila Marija Rohatinski oštetila je vjerovnike, ali i samu tvrtku te uzrokovala gubitke i utjecala na neplaćanje poreza na dobit. Zakon kaže da ako zaposlenik koristi imovinu tvrtke za svoje privatne potrebe, mora taj najam tretirati kao plaću i na nju obračunati i platiti sva potrebna davanja.

Ako je Marija Rohatinski bila isključivo vlasnica i tada je vrijednost najamnine trebala oporezivati kao drugi dohodak ili kao izuzimanje. Također, i troškovi uređenja i održavanja kuće, kao i troškovi grijanja ili telefona plaćeni su na teret troškova tvrtke, iako je to trebalo tretirati kao plaću u naravi, odnosno kao drugi dohodak ili izuzimanje.