Grčki su potrošači imaju najslabiju financijsku disciplinu u usporedbi s drugim europskim zemljama. Samo 69,5 posto grčkih potrošača plaća svoje račune na vrijeme. Za razliku od Grka, rumunjski potrošači su najpouzdaniji. Njih čak 92,2 posto svoja dugovanja podmiruje u propisanom roku, što ih pozicionira na prvom mjestu po urednosti plaćanja, ispred ruskih (90,0 posto) i njemačkih (82,4 posto) potrošača
Rezultati istraživanja koje je provela tvrtka EOS Matrix u deset zemalja zapadne, srednje i istočne Europe nisu iznenađujući; navike plaćanja najbolje su u staroj, zapadnoj Europi. No sve se ispitane tvrtke diljem Europe jednoglasno slažu da opća ekonomska situacija itekako utječe na navike u plaćanju.
Istraživanje je tako pokazalo da su grčki potrošači najmanje pouzdani - samo 69,5 posto potrošača svoje račune plaća na vrijeme. Slika bi možda/vjerojatno bila drukčija, čak i gora da je u istraživanje uključena Hrvatska. Iako nema čvrstih podataka, iz iskustva rada u Hrvatskoj, prema gruboj procjeni direktorice EOS Matrix Hrvatska Barbare Cerinski u roku se plati tek 40-ak posto dugovanja.
Nevjerojatno, ali najpouzdaniji su Rumunji koji u 92,2 posto slučajeva dugovanja podmiruju u roku. Mrvicu lošiji od njih su Rusi (90 posto) i Nijemci (82,4 posto). Korporativni su klijenti (znamo to i iz podataka HNB-a) lošiji platiše - prosječni podaci iz svih zemalja pokazuju da građani u čak 78,4 posto slučajeva račune podmiruju u roku dospijeća dok to uspijeva samo 71,2 posto tvrtki.
Pritom njemačke i ruske tvrtke svojim klijentima daju najkraće rokove plaćanja (80 posto građana i 65 posto njemačkih tvrtki, primjerice ima rok plaćanja do 30 dana), dok najveći postotak grčkih tvrtki odobrava najdulje rokove, do 90 dana. Zanimljivo, iako su Rumunji najbolji platiše istodobno oni otpisuju najviše dugova (17 posto iznose otpisi tvrtkama, 36 posto građanima), no Cerinski pojašnjava da je tako uglavnom zato što ondje ne postoji neka druga opcija poput ovrhe.
S druge strane, španjolske tvrtke najviše provjeravaju kreditnu sposobnost klijenata, njemačke najmanje. Naizgled proturječan podatak to zapravo i nije jer je kultura plaćanja u Njemačkoj dio kulture cjelokupnog poslovanja. Zato nije nelogičan ni podatak da se pada dobiti zbog nenaplaćenih dugovanja (koja se ondje najviše otpisuju) najviše boje rumunjske tvrtke.
Što bi tek pokazali podaci istraživanja Hrvatske gdje je kultura plaćanja davno pretopljena u nekulturu?
To je i najveći razlog zašto je EOS Matrix Hrvatska uglavnom orijentiran naplati i otkupu potraživanja koje tvrtke imaju kod građana, dok u dijelu dugovanja tvrtki isključivo rade naplatu potraživanja (a i to s malo uspjeha jer su tvrtke ili u blokadi ili čekaju nekog trećeg da njima plati i spirala neplaćanja se automatski generiraju).
Uostalom, Cerinski pojašnjava da 'soft' metode kakve koriste u naplati od dužnika-građana, kao što su telefonski pozivi, pisane opomene, priprema dokumentacije za ovršni postupak, kod poduzeća ne može upaliti.
Za razliku od faktoring društava koja otkupljuju isključivo nedospjela potraživanja, EOS otkupljuje upravo ona koja se nisu uspjela naplatiti u roku, što znači da preuzimaju cjelokupan rizik buduće naplate. No, opet, kako kaže Cerinski - isključivo kada tvrtke potražuju od građana jer je riječ o manjim iznosima i ne tako starim dugovanjima.
