Politička situacija u Venezueli, u kojoj unatrag nekoliko godina predsjednik Nicolás Maduro čvrstom rukom na razne načine pokušava ojačati kontrolu nad građanima i resursima, u posljednjih tjedan dana dobila je bitno jače međunarodno obilježje. Sredinom prošlog tjedna dosad relativno nepoznati opozicijski političar Juan Guaidó na jednom od javnih prosvjeda izjavio je da privremeno preuzima predsjedničke ovlasti.

Guaidó je nedavno imenovan predsjednikom tamošnjeg parlamenta, Nacionalne skupštine Venezuele. Kako venezuelanski ustav obavezu očuvanja demokratskog sustava i reda stavlja u ruke građana te države, opozicija smatra da su zbog nestabilnosti - do koje je u proteklih nekoliko godina dovela vlast Nicolása Madura - stvoreni uvjeti da predsjednik parlamenta preuzme predsjedničke dužnosti.

Juan Guaidó, koji dolazi iz stranke Voluntad Popular (Volja naroda), članice socijalističke internacionale, vrlo brzo dobio je međunarodnu podršku i to iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Brazila i još nekih susjednih latinoameričkih država. Iz velikih europskih država, poput Španjolske, Velike Britanije, Njemačke i Španjolske, istovremeno su stigle izjave da će priznati Guaidóa za predsjednika ako u roku od osam dana Maduro ne raspiše nove izbore.

Maduro je pak prije petnaestak dana inauguriran na svoj drugi predsjednički mandat temeljem lanjskih izbora. Na tim je izborima opozicijskim političarima bilo zabranjeno kandidiranje, a opozicija ih je zbog toga i općenitog protivljenja Madurovoj vladavini koju smatra nelegitimnom ionako bojkotirala.

Na inauguraciji Maduro je primio goste iz Bjelorusije, Bolivije, Salvadora, Nikaragve, Turske i Rusije, iz čega proizlazi i međunarodni aspekt najnovije borbe za vlast u Venezueli. Londonski Financial Times piše da nagli Guaidóv zahtjev za pravom na vlast, i podrška koju je dobio od niza zapadnih zemalja, pod pitanje stavlja čak 25 milijardi dolara vrijedne investicije Kine i Rusije.

Venezuela duguje Kini i Rusijimilijarde dolara temeljem ugovora koje je potpisala Madurova vlada. Nacionalna skupština još je ranije upozoravala strane kompanije i države da velike investicije u državi trebaju odobrenje te skupštine i da one koje potpisuje Maduro nisu pravno važeće.

Iz izjava pojedinih analitičara proizlazi da je vjerojatnost naglog bankrota Venezuele, koja se već neko vrijeme muči s galopirajućom hiperinflacijom, malena, ali da bi moglo doći do određenog restrukturiranja inozemnih dugova. Venezuela je država s najvećim potvrđenim zalihama nafte u svijetu i prihodi ostvareni prodajom te nafte čine joj 95 posto inozemnih prihoda. Prodajom nafte inozemstvu Venezuela dolazi do stranih valuta za koje na svjetskom tržištu kupuje hranu, lijekove i druge potrepštine.

Nova vlast u Venezueli zasigurno bi htjela revidirati ugovore koje je potpisao Maduro i iako nove vlade vrlo rijetko poništavaju pravne poslove koje su sklopili njihovi prethodnici, pitanje inozemnih dugova je na stolu jer se prihodi za njihovu otplatu generiraju iz izvoza nafte za koji je zadužena državna kompanija.

Kina je u proteklih desetak godina sveukupno u Venezuelu plasirala pedesetak milijardi dolara, od kojih su aktualni dugovi potkraj prošle godine, prema pisanjima kineskih medija, iznosili oko dvadeset milijardi dolara. Rusija je nešto manje ulagala te se vrijednost njezinih ugovora s Venezuelom od sredine prošlog desetljeća procjenjuje na petnaestak milijardi dolara, od kojih je tri milijarde još aktualnih dugova.

No dodatna briga za Rusiju su ulaganja vrijedna tri milijarde dolara ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, koja drži i vlasničke udjele u nekoliko plinskih i naftnih polja u Venezueli. Nicolás Maduro je u prosincu posjetio Moskvu kako bi sklopio sporazum o nabavci žitarica i tada je Rusiju proglasio 'bratskom zemljom'.

Financial Times dodaje i da je Međunarodni monetarni fond već nekoliko mjeseci u pregovorima s vjerovnicima Venezuele o tome kako se ponašati u slučaju da se pojavi nova vlast u toj problemima opterećenoj latinoameričkoj državi.

Situacijom su se ovih dana pobliže odlučili pozabaviti i Ujedinjeni narodi (UN). Tajnica UN-a za politička pitanja Rosemary DiCarlo je na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti pozvala na rješavanje situacije 'političkim rješenjem', naglasivši da su dijalog i suradnja ključni za rješavanje krize u Venezueli.

Glavni tajnik UN-a António Guterres u izjavi je pozvao sve strane na 'smanjenje napetosti' u Venezueli.

Mada opozicija nije u potpunosti okupljena oko Guaidóa, tridesetpetogodišnji inženjer koji političku karijeru vuče još iz studentskih dana zasad je najveća nada za promjenu režima u nekad vrlo prosperitetnoj latinoameričkoj državi. Bivši vozač autobusa i sindikalist Maduro se na čelu Venezuele nalazi od 2013., nakon smrti Huga Cháveza. Rast nezadovoljstva prouzročen njegovim autokratskim načinom vladanja doveo je do pobjede opozicije na parlamentarnim izborima 2015., otkada Maduro na sve načine pokušava zadržati vlast.

Nasuprot parlamentu, odnosno Nacionalnoj skupštini, osnovao je Ustavotvornu skupštinu, a podrška mu stiže iz prijateljskih odnosa s vrhovnim sudom, izbornom komisijom i vojskom, kojoj je na upravljanje predao državnu naftnu kompaniju Petróleos de Venezuela (PDVSA).

Venezuela se u međuvremenu pretvorila u državu u kojoj, prema nekim procjenama, čak 80 posto kućanstava nema dovoljno hrane, u kojoj se urušio zdravstveni sustav, a napustilo ju je više od tri milijuna ljudi, odnosno deset posto stanovništva. Juan Guaidó je nova nada zapadnih zemalja, ali i građana Venezuele, da će se nešto konačno promijeniti, no u tome će trebati nadjačati Madura i čvrstu podršku koja mu stiže iz Rusije, Kine i još nekih država.