Ulaskom u sukob s Ukrajinom u veljači 2022. godine, Rusija je bila prisiljena preorijentirati svoje gospodarstvo na 'ratne postavke'. To je rezultiralo većim ulaganjima u industriju naoružanja, zabranama izvoza ključnih dobara, oslanjanje na nacionalne rezerve i jačanje trgovine s partnerima u Aziji i Africi.

No, ekonomske sankcije Zapada, stanje na tržištu ključnih dobara (naročito nafte), manjak radne snage i visoki troškovi za obranu imaju svoju cijenu. Ekonomisti, doduše ne vjeruju da će rusko gospodarstvo doživjeti kolaps, ali za Business Insider tvrde da bi 2025. godina mogla biti teška ako se rat u Ukrajini nastavi.

'Rusija je pokrenula procese koji će nastaviti izjedati njezino gospodarstvo iznutra. Nastavak rata će značajno opteretiti ruski proračun koji već krvari', smatra Roman Šeremeta, izvanredni profesor ekonomije na Weatherhead School of Management na Sveučilištu Case Western Reserve.

Ruski izdaci za obranu su se gotovo udvostručili tijekom 2023. godine, narastavši s 59 na 109 milijardi dolara. Za sljedeću godinu se predviđa izdvajanje 126,8 milijardi dolara, što je 32,5 posto ruskog državnog proračuna.

Rastuća inflacija

Osim poticanja gospodarstva, ovakva izdvajanja su izazvala inflaciju, koja bi se sljedeće godine trebala kretati po stopi od 9,5 posto. Ruska sredinja banka je prije dva mjeseca podigla ključnu kamatnu stopu s 19 na rekordnih 21 posto. Taj je potez, pak, ugrozio profitne marže kompanija, zbog čega je središnja banka odustala od novog povećanja.

'Glavno je pitanje koliko će visoka biti inflacija i kako će se usporavanje materijalizirati', rekao je za Aleksander Koljandr, financijski analitičar i viši znanstvenik u Centru za analizu europske politike.

Vladimir Putin je svjestan, čak je i priznao da je inflacija na 'relativno visokoj razini', zbog čega je na nedavno održanom investicijskom forumu u Moskvi pozvao vladu i središnju banku da obuzdaju rast cijena. No, ovisno o uspjehu u tome, zemlja bi mogla pretrpjti stagflaciju, odnosno nizak rast gospodarstva uz istovremeno visoku inflaciju, smatraju u ruskom 'think tanku' TsMAKP.

'Ukupni trend je prilično sumoran. Rekao bih da je to sveukupna stagnacija slična onome što je Sovjetski Savez imao početkom 1980-ih', rekao je Koljandr.

Usporavanje gospodarstva

Međunarodni monetarni fond je u svom listopadskom Pregledu svjetskog gospodarstva smanjio raniju procjenu rasta ruskog BDP-a s 1,5 na 1,3 posto sljedeće godine. Analitičari smatraju da će se smanjiti prihodi u brojnim granama gospodarstva, ali i da će se Kremlj istovremeno pobrinuti da vojna industrija ima dovoljno resursa.

Američke sankcije protiv Gazprombanke i drugih financijskih institucija, donesene u studenom, uzrokovale su nagli pad vrijednosti rublje. To je, pak, navelo kompanije da smanje svoje planove za investicije i širenje.

The Wall Street Journal navodi da je više od 200 ruskih trgovačkih centara pod prijetnjom bankrota, a trećina prijevoznika u toj zemlji strahuje od zatvaranja. Najveći tamošnji mobilni operater, MTS, bilježi pad neto dobiti u trećem kvartalu od čak 90 posto. To je samo dio problema s kojima se suočavaju ruske tvrtke, zbog čega su ruski oligarsi u posljednje vrijeme pojačali svoje protivljenje rastu kamata, ali i zapadnim sankcijama.

Cijene nafte diktiraju prihode

Na to se nadovezuju cijene nafte i plina koje su sve niže. Ruski prihodi od energenata su varirali tijekom posljednjih nekoliko godina, da bi lani naglo pali. Ipak, Putinove vlasti očekuju da bi prihodi od nafte i plina trebali činiti oko 27 posto prihoda državnog proračuna u sljedećoj godini.

'Sve dok Rusija može prodati onoliko sirove nafte koliko sada prodaje uz trenutne cijene, imat će dovoljno prihoda od poreza za rat do 2025. godine', rekao je Iikka Korhonen, voditelj istraživanja na Institutu za gospodarstva u razvoju Finske banke.

Ranije ovog mjeseca, ruska državna naftna kompanija Rosneft potpisala je 10-godišnji ugovor za opskrbu Indije sirovom naftom vrijedan 13 milijardi dolara. No, s druge strane, prijeti joj gubitak pet milijardi dolara, jer je izvjesno kako petogodišnji sporazum kojim se omogućuje transport ruskog plina preko Ukrajine u Europu neće biti produljen.

Analitičar Koljandr ističe kako bi ruski prihodi od energenata, unatoč tomu, mogli biti niži od pretpostavljenih, jer bi 'globalne cijene nafte mogle biti niže nego što vlada misli'. Trgovci naftom očekuju kako će cijene tijekom sljedeće godine mogle pasti s projiciranih 80 dolara po barelu na razinu između 65 i 71 dolara, ponajprije zbog slabe potražnje, prelaska na čišću energiju i proizvodnje zemalja koje nisu članica OPEC+.

Ovisit će sami o sebi

Zemlje G7 su ranije limitirale cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što su Rusi izbjegli preusmjeravanjem izvoza nafte prema Kini i Indiji te napuhavanjem dodatnih troškova. To bi se moglo urušiti dodatnim sankcijama Zapada, smatraju analitičari.

Tako bi se ekonomski učinak Rusije u sljedećoj godini mogao svesti samo na dostupnost proizvodnih i prirodnih resursa. Deficit je izvjestan, no on bi se trebao premostiti iz Fonda nacionalne skrbi. Rusija ima još jedan fond. Nacionalni ratni fond ima imovinu u iznosu od 131,1 milijardu dolara, što je dovoljno za financiranje predvienih troškova ratovanja za 2025. godinu. Središnja banka, pak, ima 614,4 milijarde dolara u međunarodnim rezervama.

'Rusko gospodarstvo nastavit će padati što će ograničiti sposobnost Rusije da vodi rat', rekao je Šeremeta, dodavši da će 'mnogo toga ovisiti o potpori Zapada Ukrajini'.