Čini se kako je potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj davno prešla ponudu. Uz sve veći broj stranih radnika, poslodavci se sve češće odlučuju i za umirovljenike.

Pokazuju tako podaci portala za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na njemu je trenutno aktivno nešto više od 1.000 oglasa. Najtraženiji su prodavači, na koje se odnosi otprilike svaki sedmi oglas. Pojedini trgovački lanci traže i po nekoliko desetaka prodavača, tako da je ova brojka svakako veća, piše Mirovina.hr.

Sami liječnici upozoravaju na nedostatak velikog broja svojih kolega, što potvrđuju i podaci o sve većem broju onih koji se vraćaju iz mirovine u ordinacije, ali i oglasi u kojima su oni među najtraženijima. Povećana je potražnja i za medicinskim sestrama, kuharima, dostavljačima i konobarima.

S obzirom na to da su plaće, barem statistički, u porastu, a mirovine za njima i inflacijom značajno zaostaju, ne čudi da je velik broj umirovljenika odlučio upotpuniti svoj kućni budžet radom na pola radnog vremena. Takvih je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u svibnju bilo 26.881. Najviše ih je zaposleno upravo u trgovini, zatim u prerađivačkoj industriji, a potom i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

No, iako se rekordi u zaposlenosti starijih osoba obaraju iz mjeseca u mjesec, Hrvatska je zapravo pri dnu europske ljestvice u toj kategoriji, ako se promatraju podaci Eurostata koje je prenijela novinarka Poslovnog dnevnika, Jadranka Dozan. Doduše ti se podaci odnose na 2021., a u svibnju ove godine ukupno 1,7 posto osiguranika imalo je 65 ili više godina, dok je istodobno 2,19 posto od ukupnog broja umirovljenika radilo na pola radnog vremena.

No, ako gledamo dobne skupine unutar umirovljeničke populacije, onda je prema pretprošlogodišnjim podacima, svega šest posto onih u dobi između 65 i 69 godina radilo. Isti je postotak tada zabilježila i Belgija, a nešto niži (5,2 posto) Rumunjska. S druge strane, u Sloveniji je udio oko devet posto, kao i u Španjolskoj, dok je u Austriji oko 9,5 posto. U većini zemalja koje su u Europsku uniju ušle u ovom stoljeću, udjeli radnika među umirovljenicima su dvoznamenkasti, što na kraju podiže i ukupni europski prosjek na 13,3 posto.

Najviše starijih osoba u dobi od 65 do 69 godina radi u Estoniji (32,5 posto), zatim Njemačkoj (17,4 posto) i Češkoj (14,8 posto). Slično je i u dobnim skupinama od 70 do 74 te od 75 godina na više. Iako su postoci zaposlenih manji u svim zemljama Europe, Hrvatska je i ovdje pri dnu. Tako u skupini od 70 do 74 godine radi svega 2,3 posto umirovljenika, što je daleko manje nego u Sloveniji (3,4 posto) i Mađarskoj (4,6 posto). Europski je prosjek 4,9 posto.

Starijih od 75 godina koji rade u Hrvatskoj ima 0,8 posto, dok je u Sloveniji taj udio 1,2 posto. Europski je pak prosjek 1,4 posto zaposlenih u dobi od 75 i više godina.