Rusija je u srijedu zaustavila dotok plina kroz Sjeverni tok 1, najveći plinovod u Europi koji ide prema Njemačkoj preko Baltičkog mora. Protok je pao na nulu, a ruski Gazprom objavio je da plina za Njemačku neće biti do ranih sati u subotu. Međutim Europa strahuje da bi se to razdoblje moglo produljiti zbog zapadnih sankcija Rusiji nakon invazije te države na Ukrajinu, a koja traje već više od šest mjeseci. Time se, uslijed ekonomskog rata Moskve i Bruxellesa, povećava mogućnost recesije i racionaliziranja energije u nekim od najbogatijih zemalja u Europi
Gazprom je već prekinuo opskrbu za nekoliko europskih zemalja – Bugarsku, Dansku, Finsku, Nizozemsku, Poljsku i Francusku – te smanjio protok preko drugih cjevovoda. Rusija inače isporučuje Europskoj uniji oko 40 posto prirodnog plina, uglavnom putem plinovoda. Prošle godine EU je kupio od Rusije 155 milijardi kubičnih metara plina.
Preko Ukrajine plin ide uglavnom u Austriju, Italiju, Slovačku i druge istočnoeuropske države, no Ukrajina je zatvorila tranzitni plinovod Sohranovka, a on prolazi kroz teritorij pod ruskom okupacijom na istoku zemlje.
vezane vijesti
Europske zemlje traže alternativnu opskrbu, no mnoge od njih, pogotovo Njemačka, još uvijek ovise o ruskom plinu i pokušavaju ponovno napuniti skladišta prije zime. Alternativni pravci za Europu koji ne idu preko Ukrajine uključuju naftovod Jamal-Europa, koji prelazi preko Bjelorusije i Poljske u Njemačku i čiji kapacitet iznosi 33 milijarde kubičnih metara, šestinu ruskog izvoza plina u Europu. Tokovi su preusmjereni kako bi tekli prema istoku između Poljske i Njemačke od početka ove godine. Moskva je uvela sankcije vlasniku poljskog dijela naftovoda Jamal-Europa. Međutim Poljska se može snaći bez povratnog toka plina na plinovodu Jamal, ustvrdili su iz poljske vlade.
Za Sjeverni tok 1 – koji je od srpnja radio sa samo 20 posto kapaciteta, a sada je isporuka potpuno obustavljena – Kremlj je okrivio zapadne sankcije zbog kašnjenja povrata opreme poslane na održavanje u Kanadu.
Neke zemlje imaju alternativne mogućnosti opskrbe, a europska plinska mreža povezana je tako da se opskrba može dijeliti. Njemačka, najveći europski potrošač ruskog plina koji je zaustavio certifikaciju novog plinovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije zbog rata u Ukrajini, mogla bi plinovodima uvoziti taj energent iz Britanije, Danske, Norveške i Nizozemske. Norveška, drugi najveći opskrbljivač plinom u Europi iza Rusije, povećava proizvodnju kako bi pomogla Europskoj uniji u postizanju cilja prestanka ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do 2027. Britanska Centrica potpisala je ugovor s norveškim Equinorom za dodatnu opskrbu u sljedeće tri zime. Britanija se ne oslanja na ruski plin i također može izvoziti u Europu putem plinovoda, piše Reuters.
Južni dio Europe može primati azerbajdžanski plin preko Transjadranskog plinovoda do Italije i Transanatolskog plinovoda za prirodni plin (TANAP) kroz Tursku. Sjedinjene Države priopćile su da ove godine mogu opskrbiti Europsku uniju s 15 milijardi kubnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG). Međutim eksplozija na velikom izvoznom terminalu za LNG u Teksasu ostavit će ga u stanju mirovanja do kraja studenog. Kompanija je, naime, izvijestila da planira obnoviti 85 posto proizvodnje u pogonu u Teksasu do druge polovine studenoga. Pun kapacitet trebao bi dosegnuti do ožujka iduće godine. Pogon čini petinu američkog izvoza LNG-a i glavni je dobavljač europskih kupaca u potrazi za alternativnim izvorima nabave. Ukapljuje oko šest milijuna prostornih metara prirodnog plina dnevno i u punom kapacitetu može izvesti 15 milijuna tona ukapljenog plina godišnje, piše Reuters.
Europski LNG terminali također imaju ograničen kapacitet za dodatni uvoz, iako neke zemlje kažu da traže načine za proširenje uvoza i skladištenja. Njemačka je među onima koji žele graditi nove LNG terminale te planira izgraditi dva u samo dvije godine. Poljska, koja se oslanja na Rusiju za oko 50 posto svoje potrošnje plina ili oko deset kubnih metara, rekla je da može nabavljati plin preko dvije veze s Njemačkom. Novi plinovod koji će omogućiti protok do 10 milijardi kubika plina godišnje između Poljske i Norveške bit će otvoren u listopadu. Španjolska želi oživjeti projekt izgradnje trećeg plinovoda kroz Pirineje, ali Francuska je rekla da bi novi, plutajući LNG terminali bili brža i jeftinija opcija od novog plinovoda.
Nekoliko nacija može pokušati popuniti prazninu u opskrbi okretanjem uvozu električne energije preko interkonektora od svojih susjeda ili poticanjem proizvodnje iz nuklearne energije, obnovljivih izvora, hidroenergije ili ugljena. Europa pokušava prijeći s ugljena kako bi ispunila klimatske ciljeve, ali neka su postrojenja ponovno uključena od sredine 2021. zbog skoka cijena plina. Ministri energetike složili su se da bi sve zemlje EU-a trebale dobrovoljno smanjiti upotrebu plina za 15 posto od kolovoza do ožujka, u usporedbi s njihovom prosječnom godišnjom potrošnjom tijekom 2017.-2021., te su uveli ciljeve na razini EU-a za ponovno punjenje skladišta plina.
Njemačka je pokrenula drugu fazu svog trostupanjskog hitnog plana za plin te pozvala poduzeća i potrošače da štede plin kako bi izbjegli prisilno racioniranje, odnosno raspodjelu sredstava u iznimnim situacijama.
