Institut Bruegel pozabavio se stanjem ruske ratne ekonomije i njenom začuđujućom izdržljivošću. Očekivalo se da će nakon sankcija rusko gospodarstvo trenutačno posrnuti i pasti. Predviđao se pad BDP-a od deset posto u 2022., inflacija od 24 posto te nezaposlenost od 9,3 posto. Čak i je ruska središnja banka predviđala pad BDP-a od osam do deset posto.

No, na opće iznenađenje, ruski BDP lani je pao tek dva posto te se postupno oporavlja. Ruski izvoz pao je 8,7 posto, a uvoz 15 posto, što i ne čudi s obzirom na sankcije. Nezaposlenost danas iznosi tek 3,6 posto te je najniža od početka postsovjetske ere, što također ne čudi jer je mobilizirano 300.000 ljudi, dok je od 300.000 do 600.000 njih napustilo zemlju, što znači da se raspoloživa radna snaga smanjila oko jedan posto.

Raspoloživi dohodak stanovništva od početka rata pao je jedan posto, što je manje nego u prethodnim ekonomskim krizama. Bolju od očekivanja ekonomsku situaciju stručnjaci pripisuju i dobro vođenoj monetarnoj i fiskalnoj politici te rastu cijena fosilnih goriva, a koje Rusija i dalje obilno izvozi.

U prvom valu sankcija, kad je Rusija isključena iz sustava plaćanja SWIFT, zamrznuto im je oko pola iznosa stranih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi dolara, dok je vrijednost rublja pala na najniže razine u povijesti.

Ruska središnja banka reagirala je zamrzavanjem transakcija u stranim valutama i dizanjem referentnih kamatnih stopa na 20 posto, čime je panika zaustavljena, pa se rubalj vrlo brzo oporavio.

Zabrana transakcija u stranom novcu nije posve zaustavila odljev kapitala - iz Rusije je lani 'pobjeglo' dodatnih 230 milijardi dolara. No, kako su cijene nafte nakon invazije skočile na više od 110 dolara po barelu, ruska država profitirala je na visokoj cijeni i lako popunila rupe u deviznim, pretežno dolarskim, rezervama. Rast cijena plina bio je još strelovitiji, no na njemu su Rusi imali manju zaradu jer ga više ne prodaju masovno EU, a njegove tokove nije moguće brzo preusmjeriti u Aziju.

Makroekonomska slika Rusije počela se kvariti ove godine - proračunski deficit od 2,2 posto trebao bi porasti do 6,2 posto BDP-a. Još uvijek imaju nizak javni dug, no pristup stranom kapitalu im je ograničen. Dug se može financirati i kroz državni socijalni fond u koji su se u godinama prije rata slijevali viškovi zarade na nafti i plinu i u kojem ima oko 153 milijarde dolara.

Ekonomski teret rata i prekid veza s Europskom unijom i ostalim razvijenim državama loše će se odraziti na budući gospodarski rast Rusije, tvrde ekonomisti, a na ruku im ne idu ni loši demografski trendovi, slaba poslovna klima i državni intervencionizam.

No zasad se rusko gospodarstvo drži te je izbjeglo ekonomsku i financijsku destabilizaciju koju je priželjkivao Zapad.

Bolji od očekivanja su i rezultati za prvu polovicu ove godine, također zbog visokih cijena nafte i plina i geografski nepotpunih sankcija - jer tržišta Srednjeg istoka, Indije i Kine širom su otvorena za Ruse.

Rusija se, podsjećaju ekonomisti Bruegela, dobro pripremila za rat izgradnjom vlastitog sustava plaćanja, zamjenom uvoza domaćim proizvodima, razvijanjem odnosa s Kinom i provođenjem konzervativnih ekonomskih politika koje su povećale otpornost gospodarstva.

S druge strane, ruske 'protusankcije' protiv 'neprijateljskih zemalja', a ponajprije prestanak izvoza plina u Europu, više su oštetile Moskvu nego njene 'neprijatelje', dok geopolitički cilj prestanka slanja međunarodne pomoći Ukrajini nije postignut.