Podsjećaju da je kreditni rejting Hrvatske 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede. Standard & Poor's je, naime, u ožujku 2019. podigao kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, na 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede, i otada nije mijenjao ni njegovu razinu niti izglede.

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 5,1 posto, procijenila je agencija u najnovijem pregledu stanja u Hrvatskoj, snizivši procjenu rasta BDP iz rujna prošle godine za pola postotnog boda. U 2020. gospodarstvo je prema njihovim najnovijim procjenama palo 8,4 posto, za 0,4 postotna boda snažnije no što su prognozirali u prošlogodišnjem rujnu.

U 2022. gospodarstvo bi trebalo porasti 3,5 posto, a u 2023. i 2024. godini 2,6 posto.  S&P ocjenjuje kako bi uvjete za rast u ovoj godini trebalo stvoriti masovno cijepljenje protiv covida 19, koje će omogućiti da se ublaže ograničenja kretanja, a time i oporavak turizma. 

Upravo je turizam sektor gospodarstva koji je pandemija najteže pogodila, prouzročivši pad BDP-a u 2020. godini za više od osam posto, napominju. "To je istaknulo ranjivosti koje uzrokuje činjenica da Hrvatska spada među europske zemlje najovisnije o turizmu", primjećuju u agenciji.

Dodaju i da, po njihovim procjenama, "unatoč izgledima za dinamičnu ljetnu sezonu", turizam neće u sljedeće dvije godine bilježiti rekordne brojke kakve je bilježio prije pandemije.

Iako će to ostaviti traga na bilanci plaćanja, i dalje smatramo da Hrvatska ima snažne mehanizme zaštite od potencijalnog vanjskih pritiska, ističu u S&P-u, ukazujući na visoku razinu deviznih rezervi i na swap liniju s Europskom središnjom bankom.

Kao dodatnu pozitivnu točku izdvajaju i činjenicu da je Hrvatska ušla u pandemiju s poboljšanim stanjem u proračunu, pa je vlada mogla posegnuti za "snažnim fiskalnim mjerama potpore" kako bi ublažila posljedice covida 19 na tržištu rada.

Procjenjuju da će proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u ove godine iznositi 2,9 posto, ublaživši procjenu iz rujna za 0,1 postotni bod. U 2020. godini proračunski je manjak iznosio 7,8 posto BDP-a, što je za 1,4 postotna boda više no što su prognozirali prošlog rujna.

Iduće godine manjak bi se trebao spustiti na 2,0 posto BDP-a, te na 1,5 posto u 2023. godini.  Naglašavaju ključnu ulogu zacrtanog ulaska Hrvatske u eurozonu u smanjenju proračunskog manjka jer će taj cilj po njima učvrstiti poboljšanje fiskalne izvedbe unatoč izazovima u makroekonomskom okruženju i pritiscima na turizam.

Javni dug poskočio je zbog pandemijske potrošnje na rekordnih 88 posto BDP-a u 2020. godine, ali njegovom profilu išli su na ruku "povijesno niski troškovi financiranja i produljeni rokovi dospjeća", ističu u agenciji.  Ove bi godine trebao pasti na 84,3 posto, i spustiti se se ispod razine od 80 posto BDP-a u 2024. godini, procjenjuju.  

Osvrćući se na izglede za rejting Hrvatske, napominju da bi ga mogli sniziti ako, suprotno njihovim očekivanjima, porastu troškovi inozemnog zaduživanja i ako se javne financije ne oporave u sljedeće dvije godine, jer bi to utjecalo na visinu javnog duga.  Rejting bi, pak, mogli podići u sljedeće dvije do tri godine "ako hrvatsko gospodarstvo, a time i BDP po stanovniku budu rasli brže no što trenutno predviđaju".

Dugoročno gledano, na kvalitetu zaduživanja povoljno će utjecati, ako sve ostale varijable ostanu iste, i usvajanje eura, dodaju. Podsjećaju i da Hrvatska ima pravo na potporu iz EU-a u sklopu programa Next Generation EU i programa za oporavak i otpornost nakon pandemije, što će vjerojatno također poduprijeti gospodarski oporavak.

Dodatnu potporu gospodarstvu trebala bi pružiti i obnova Zagreba i Sisačko-moslavačke županije nakon prošlogodišnjih potresa, procjenjuju."Neto priljev iz proračuna EU-a mogao bi poduprijeti i fiskalne zaštitne mehanizme, ne ograničavajući  nepotrebno ulaganja, što ističe važnost efikasne pripreme i povlačenje raspoloživog novca", stoji u izvješću.