Posebna prava vučenja (SDR) službena su MMF-ova valuta razmjene a temelje se na ključnim svjetskim valutama, dolarima, eurima, jenima, funtama i juanima, tumači Reuters.

Njihovo izdanje može se usporediti s tiskanjem novca u središnjim bankama i spada među najmoćnije MMF-ove alate. Međunarodni zajmodavac raspodjeljuje ih među zemljama-članicama razmjerno njihovom udjelu u njegovom kapitalu.

Prošli je puta izdao nova prava vučenja ukupne vrijednost 250 milijardi dolara za vrijeme financijske krize 2009. godine kako bi pojačao likvidnost zemalja širom svijeta.

Sada bi trebao izdati novi paket u vrijednosti 500 milijardi dolara, kako bi pomogao prevladati probleme s likvidnošću zbog mjera uvedenih kako bi se suzbila pandemija koronavirusa, poručuju ekonomisti, ministri financija i neprofitne organizacije.

Time bi se osigurala veća fleksibilnost stotinjak zemalja koje su od MMF-a već zatražile hitne kredite i bespovratnu pomoć i osigurali bi se novi kreditni kapaciteti za zemlje s "neodrživim" teretom duga, poput Argentine.

Financijski dužnosnici raspravljat će o tom pitanju na ovotjednim virtualnim sastancima MMF-a i Svjetske banke ali više izvora upoznatih s razmatranjima u MMF-u tvrdi da se SAD, njegov najveći dioničar, protivi takvom potezu.

Kabinet predsjednika Donalda Trumpa protiv je toga da se zemljama poput Kine i Irana de facto isplate milijarde dolara bez ikakvih uvjeta, kazala su dva izvora za Reuters.

Američko ministarstvo financija smatra da bi se MMF u pomoći zemljama u koronakrizi trebao fokusirati na postojeće resurse 'teške' 1.000 milijardi dolara, uključujući 100 milijardi dolara hitnih kredita i bespovratne pomoći, dodaju.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva prvi je puta spomenula mogućnost izdanja novih prava vučenja u ožujku ali je brzo dobila košaricu od američkih dužnosnika koji de facto drže veto na sve krupne odluke zajmodavca.

"Amerikanci nisu zainteresirani za izdanje SDR-ova, zapravo su čak išli tako daleko da su jasno rekli da nisu skloni SDR-ovima", kazala je Georgijeva prošlog petka u video-prilogu emitiranom na interetskoj stranici britanskog časopisa The Economist.

SAD želi da MMF upotrijebi sve raspoložive alate, kazala je Georgijeva. Procijenila je ipak da Washington neće blokirati eventualne odluke zemalja da SDR-ove doniraju MMF-u za potrebe jačanja kreditnih linija namijenjenih siromašnim zemljama.

Veće su šanse da bi na ovotjednim sastancima mogao biti postignut dogovor o "kreditiranju" putem postojećih SDR-ova, drže izvori.

Glasnogovornica američkog ministarstva financija nije željela komentirati izdanje novih prava vučenja, kazavši ipak da ministarstvo podupire čitavu lepezu nastojanja da MMF osigura hitnu, ciljanu pomoć zemljama koje je trebaju.

"Podupiremo ubrzanje MMF-ovih procedura, veći pristup MMF-ovim hitnim kreditima i potporu donatora MMF-ovoj pomoći zemljama s niskim dohotkom, uključujući i bespovratnu pomoć toj skupini zemalja kako bi mogle vraćati dugove MMF-u", kazala je u odgovoru Reutersu, poslanom elektronskom poštom.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire založio se za izdanje novih SDR-ova u vrijednosti oko 500 milijardi dolara, dodajući u priopćenju MMF-ovom upravnom odboru da će Pariz zemljama s niskim dohotkom osigurati 16 milijardi dolara pomoći.

"Jačanje likvidnosti 2009. godine polučilo je uspjeh a sada bi poslalo snažan signal tržištima", kazao je francuski ministar.

Nekadašnji glavni ekonomist Svjetske banke, sada profesor na Sveučilištu Columbija Joseph Stiglitz naglašava da izdanje novih SDR-ova ne bi predstavljalo trošak za američke porezne obveznike.

"Pritom bismo i sami imali koristi od eventualne pomoći tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju, gledano iz perspektive zdravlja i oporavka gospodarstva", naglasio je Stiglitz.

Dužnosnici MMF-a priznaju da je malo vjerojatno da će ovog tjedna biti postignut dogovor o raspodjeli novih SDR-ova. Naglašavaju ipak da će biti strpljivi, u nadi da će u konačnici ipak uvjeriti dužnosnike američkog ministarstva financija da bi to bio dobar potez.