Borba za Kraš, jedna od najnapetijih burzovnih borbi za neku hrvatsku kompaniju u proteklih desetak godina, završila je pobjedom braće Pivac, koja su nadigrala srbijanskog tajkuna Nebojšu Šaranovića otkupom dionica od udruge radnika Kraša. Pivci su nadigrali Šaranovića u 'sudačkoj nadoknadi', što je diglo dosta prašine u hrvatskim i srbijanskim medijima, a u cijelu priču uključila se i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koja od ranije provodi istrage o potencijalnom insajderskom trgovanju dionicama
Odluka da će radnici Kraša prodati svoje dionice Pivcima, a ne Šaranoviću, iznenadila je javnost jer su vrgorački mesari nudili 861,2 kune po dionici, dok ih je Šaranović otkupljivao na burzi po cijenama višim od 1000 kuna. Pojedinim srbijanskim medijima Šaranović je rekao da je na dionice Kraša potrošio 45 milijuna eura, čime je puno uložio u kompaniju u kojoj neće imati posljednju riječ.
Zanimljivo, Pivci su potpisali sporazum o preuzimanju dionica s tvrtkom Kraš ESOP u subotu 23. studenoga, a njihova javna ponuda za preuzimanje Kraša na Zagrebačkoj burzi završila je dan ranije, 22. studenoga. Pitamo se stoga jesu li uopće smjeli pregovarati s radnicima Kraša dok je na burzi trajala javna ponuda?
vezane vijesti
Zakon o preuzimanju trgovačkih društava jasno kaže da se od trenutka nastanka obveze za preuzimanje do isteka roka ponude, ponuditelj i osobe koje s njim djeluju obavezuju da neće steći dionice ciljnog društava ni na kakav drugi način osim javnom ponudom. U ovom slučaju, to je i poštivano jer su Pivci potpisali ugovor s ESOP-om dan nakon kraja ponude, no sigurno je to da cijeli posao preuzimanja radničkih dionica nisu dogovorili u subotu ujutro.
Ima li što sporno u ovom slučaju, pitamo poznavatelja tržišta kapitala, ekonomista Andreja Grubišića, a koji u pregovorima Pivca i radnika Kraša ne vidi ništa sporno. Evo i zašto:
'Na kraju dana ESOP je dobio iste uvjete kakvi su u javnoj ponudi. Nikome nije zabranjeno da sjedne i razgovara te da se pojasni što se točno i kome nudi. Nema tu nikakvog problema.'
Nadalje, Grubišić misli da su pri odluci radnika Kraša veću ulogu odigrala psihologija i percepcija, a ne ekonomija.
'Radnici Kraša vjeruju da su 'u njima sklonijim' rukama ako im je vlasnik Pivac, a ne netko drugi. Imate ljudi koji će odbiti plaću od 20.000 kuna i radije ostati na 6000 samo zato što su zadovoljni postojećim radnim mjestom. Dobar dio ljudi u Krašu očito je borbu u javnoj ponudi gledao kroz prizmu svog radnog mjesta. To je na kraju krajeva individualna odluka jer nema tog novca koji može popraviti osjećaj u želucu', zaključuje naš sugovornik te dodaje kako Šaranovićeva ponuda očito nije bila toliko izdašnija.
Upitali smo i regulatora tržišta kapitala, Hanfu, koju vodi Ante Žigman, što misli o ovom slučaju, na što nam samo kratko poručuju kako provode nadzor nad trgovanjem dionicama Kraša, ali ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve:
'Ako se eventualno utvrdi činjenično stanje koje bi rezultiralo poduzimanjem nadzornih mjera, izvijestit ćemo javnost u skladu s odredbama Zakona o Hanfi, Zakona o upravnom postupku, Zakona o tržištu kapitala te drugim relevantnim propisima.'
