Hrvatski gospodarstvenici su u anketi Poslovna očekivanja 2017. po prvi put nakon pet godina iskazali određeni optimizam, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju tog posebnog izdanja Privrednog vjesnika, a tom je prilikom Sandri Švaljek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta uručena nagrada Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara u 2016. godini.
Na skupu, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Švaljek je kazala kako je iskazani optimizam opravdan, jer očekivana stopa rasta od 3 posto nije skroman već stabilan rast. No, ističe, on nije zajamčen i treba se itekako pomučiti da ga se održi, posebno ako se uzme u obzir da potencijalna stopa rasta hrvatskog gospodarstva iznosi tek 1 posto.
Ostvareni rast treba iskoristiti za bitni zaokret i u ekonomiji i u društvu, kako bi se stvorilo društvo otvorenih institucija koje daju priliku svima, naglasila je Švaljek.
Analitičar Velimir Šonje, pak, kaže da je rast skroman s obzirom na potrebni rast, ali ipak robustan, jer se temelji na povećanju izvoza, nedužničkom inozemnom financiranju te spontanom rastu konkurentnosti uslijed restrukturiranja privatnog sektora. Tome je dijelom pomogla i porezna reforma, no država bitno zaostaje za privatnim sektorom i to je prijetnja da u slijedeći ciklus negativnih ekonomskih kretanja opet uđemo nepripremljeni, rekao je Šonje.
Kao sektore u kojima država mora provesti sveobuhvatne reforme pritom navodi obrazovanje, pravosuđe, javnu upravu te državna i javna poduzeća, jer to su područja, kaže Šonje, koja mogu biti utezi koji će nas trajno zadržati na dnu ljestvice razvijenosti gospodarstava Europske unije.
Tim sektorima ministar financija Zdravko Marić nadodao je i zdravstveni i mirovinski te je istaknuo da je ključ uspješnog upravljanja javnim financijama na rashodnoj strani proračuna, odnosno u efikasnom upravljanju javnim novcem, uz paralelno provođenje reformi na spomenutim područjima. Posebno je izdvojio reformu pravosuđa, rekavši kako je pravna sigurnost, uz stabilan porezni sustav, ključ ukupne gospodarske stabilnosti.
Za 2016. prosječna ocjena gospodarstvenika 2,64
Osvrnuo i na rezultat ankete Privrednog vjesnika, prema kojoj je gospodarstvenicima na prvom mjestu prioriteta za izlazak iz krize smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu. Marić je na to odgovorio kako poreznom reformom koja je stupila na snagu ove godine posao nije dovršen, odnosno može se očekivati i nastavak, koji će donijeti dodatna rasterećenja.
Anketa, u kojoj su sudjelovali predstavnici 403 tvrtke, s gotovo 43 tisuće zaposlenih, pokazuje da se u gospodarstvo vraća optimizam te je 2016. godina, po prvi put nakon pet godina, dobila ocjenu 'dobar', odnosno prosječnu ocjenu 2,64.
Također, većina ispitanih (56,9 posto) očekuje da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u ovoj godini znatno ili barem malo poboljšati, a 68,3 posto ih očekuje i da će stopa gospodarskog rasta u 2017. biti puno ili malo veća od one iz 2016.
Tako primjerice većina ispitanika, 65,7 posto, u ovoj godini očekuje veće prihode nego lani, 53,6 posto ih očekuje i veću neto dobit, dok ih 35,1 posto planira i povećavati broj zaposlenih.
Veći izvoz nego lani očekuje 35,8 posto ispitanika u anketi Privrednog vjesnika, a njih gotovo 48 posto u 2017. planira u modernizaciju svojih kapaciteta ulagati više nego prošle godine.
