Prema podacima koje nam je ustupila Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska je u 2014. u Rusiju izvezla robe vrijedne 366 milijuna dolara, dok smo istovremeno uvezli robe za više od 1,5 milijardi dolara. Lani je naš izvoz u Rusiju bio manji za 166 milijuna dolara, dok se uvoz iz Rusije smanjio za čak milijardu dolara. Nakon napetosti u Siriji, nove sankcije za Rusiju uvest će Sjedinjenje Američke Države, dok EU prijeti sankcijama Siriji.

EU je inače početkom ožujka produljio sankcije Rusiji za još šest mjeseci. Podsjetimo, prvotno su uvedene zbog ruske aneksije poluotoka Krima, a dobar dio političkih prepucavanja prešao je preko leđa gospodarstvenika.

'Gospodarska šteta koja je uzrokovana sankcijama negativno se odrazila i na proizvođače hrane iz EU-a, koji su izgubili jedno od najvažnijih tržišta za njih jer se Rusija sve više okreće alternativnim izvorima opskrbe hranom, onima iz drugih zemalja, prvenstveno zemalja BRICS-a', rekla je za tportal viša stručna savjetnica Sektora za međunarodne poslove i EU pri HGK-u, Suzana Knežević.

Dodaje kako su uvedene kontrasankcije Rusije Europskoj uniji, koje se odnose na poljoprivredne i prehrambene proizvode, pogodile proizvođače. Od svih domaćih prehrambenih kompanija dozvolu za izvoz u Rusiju imaju samo Podravka i Sardina, dok su bez njih ostali Koka, Vindija, Perutnina te PIK Vrbovec i Belje.

'Hrvatski uvoz iz Rusije tradicionalno se odnosi na energente, no u energetskom sektoru došlo je do smanjenja suradnje između Rusije i EU-a, s obzirom na onemogućen pristup zapadnoj opremi i uslugama u dobivanju nafte, stoga su obustavljeni svi zajednički projekti ruskih i zapadnih kompanija u energetici', rekla je Knežević za tportal i poručila kako se hrvatske tvrtke koje rade na ruskom tržištu nadaju normalizaciji odnosa vezano za sankcije, što su se negativno odrazile na njihovo poslovanje, naročito u prvom razdoblju nakon uvođenja, 2014. i 2015. godine.

Prehrambena i naftna industrija prošle su najgore zbog ograničenja trgovine s Rusijom, dok se veći poremećaji nisu dogodili u farmaceutskoj industriji (Pliva, Belupo, JGL) jer lijekovi nisu bili predmet ovih sankcija. U Plivi za tportal kratko poručuju kako sadašnje stanje nema utjecaja na njihovo poslovanje te da moguće buduće sankcije ne žele komentirati.

Velik biznis u Rusiji ima i solinski AD Plastik. Oni su vlasnici dviju tvornica u Kalugi i Vintaiju, koje zapošljavaju preko 800 Rusa. Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, pojasnio je za tportal kako u Rusiji proizvode isključivo dijelove za rusko tržište, na kojem je u posljednje dvije godine ostvaren dvoznamenkast rast.

'Dogovorili smo nove poslove koji nam osiguravaju stabilno poslovanje u budućnosti. U konačnici, narudžbe do kraja godine to i potvrđuju. Gospodarska kriza u Rusiji, koja je tijekom 2014. i 2015. bila na svom vrhuncu, utjecala je na pad prodaje vozila, a samim time i na proizvodnju. Rusko se tržište oporavlja, porast prodaje automobila vidljiv je već u prošloj godini, a taj se trend očekuje i nadalje. To se očituje i u našim poslovnim rezultatima na tom tržištu', rekao je Došen i prokomentirao odnose Zapada i Rusije:

'Zaoštravanje odnosa EU-a i SAD-a s Rusijom brine me kao i svakog građanina, ali u poslovnom smislu to na nas neće utjecati. U potpuno smo drugačijoj poziciji od hrvatskih kompanija koje izvoze na rusko tržište i zato nas ova situacija s poslovnog aspekta ne zabrinjava', rekao je Došen, uz opasku kako njemu iz Rusije stižu samo dobre vijesti.

Dobrim vijestima prošlog tjedna pohvalili su se i iz Agrokora te je najavljeno da je postignut načelni dogovor s vjerovnicima o postizanju nagodbe koja će uroditi novom vlasničkom strukturom najvećeg domaćeg koncerna.

Oko polovice 'novog' Agrokora pripast će dvjema ruskim bankama - Sberbanku i VTB-u - a one prema važećim sankcijama smiju raditi u Europi, ali se ne smiju baviti prikupljanjem kapitala kroz izdanja vrijednosnih papira.