U srijedu istječe 48-satni moratorij na poslovanje Sberbanka u Hrvatskoj, čiji su klijenti pohrlili u poslovnice banaka podignuti depozite u strahu od njezine propasti. Europska središnja banka ocijenila je da Sberbank u Hrvatskoj i Sloveniji 'propada ili je pod propašću', zbog čega je Hrvatska narodna banka (HNB) uvela moratorij kako bi se spriječio udar na banku i pronašlo rješenje za nastavak poslovanja
Hoće li Sberbank nastaviti poslovati uz sanaciju, na čemu inzistiraju hrvatske vlasti, ili će banka ići u likvidaciju, trebalo bi biti poznato sutra. Čak i ako ECB naloži likvidaciju Sberbanka, Hrvatska u proračunu ima dovoljno novca da isplati osigurane depozite (njih oko 70.000 sveukupno, vrijednih 3,8 milijardi kuna), rekao je u ponedjeljak ministar financija Zdravko Marić.
No ključno pitanje koje zanima najviše građana jest - kako do novca?
Hrvatska agencija za osiguranje depozita navodi da je građanima sad najpametnije pratiti medije i internetsku stranicu agencije kako bi na vrijeme bili informirani o postupku isplate.
Prema Zakonu o sustavu osiguranju depozita, kad nastupi osigurani slučaj, tj. ako Sberbank Hrvatska ode u likvidaciju, Hrvatska agencija za osiguranje depozita ima deset dana da osigura početak isplate depozita.
U tih deset dana agencija mora od Sberbanka prikupiti točne iznose obeštećenja svakog građanina i tvrtke te obavijestiti deponente o:
- nastupu osiguranog slučaja
- o tome da su ukupna potrebna sredstva na raspolaganju u isplatnoj banci
- o datumu početka isplate
- o kreditnim institucijama u čijim se poslovnicama može podići obeštećenje
- dokumentima koje treba predočiti kako bi ostvarili pravo - izvorni dokumenti o depozitu (kartica računa, štedna knjižica ili ugovor) i važeća identifikacijska isprava (osobna iskaznica ili putovnica)
- o načinu podnošenja prigovora u slučaju kada deponent nije suglasan s obračunom.
Nakon primanja obavijesti potrebno je doći u poslovnicu banke koja će provoditi obeštećenje, a ako to ne bude Sberbank, posao će preuzeti neka od banaka koja ima sličnu poslovnu mrežu i koja je dostupna najvećem broju građana.
Dolaskom u banku preuzima se 'obračun obeštećenja', automatski generirani dokument na kojemu je naveden točan iznos obeštećenja po deponentu, a na temelju svih podataka prikupljenih od banke građanin mora potpisom potvrditi da je suglasan s iznosom.
Samo obeštećenje isplaćuje se bezgotovinski, a fizičkim osobama može biti isplaćeno i u gotovini.
Oni koji ne budu suglasni s iznosom obeštećenja moći će podnijeti prigovor putem obrasca koji treba poslati Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, a ona će u roku sedam dana donijeti rješenje na prigovor.
Inače, oni koji ne budu mogli odmah obaviti taj posao ne moraju se žuriti jer svi imaju pravo na obeštećenje u roku od tri godine od nastupa osiguranog slučaja, tj. moguće likvidacije Sberbanka.
Svi oni koji imaju depozite više od 100.000 eura preostali će iznos moći potraživati od Sberbanka u stečajnom postupku. U stečajnu masu ulaze i krediti, zbog čega nema govora o prestanku obveze plaćanja rata.
Prilikom propasti svake banke ostaju kreditne obveze, jedino što se novac dužnika prebacuje na stečajni račun i njime se isplaćuju ostali vjerovnici banke, među ostalim oni koji su na računima imali više od 100.000 eura.