Iz Fortenove su poručili da nikakve dozvole za takvu transakciju nisu ishođene. 'Sberbank je pod sankcijama Europske unije i imovina Sberbank, uključujući i udjele u Fortenova grupi koji su domicilirani u Nizozemskoj. Nitko Sberbank ne može spriječiti da proda te udjele, niti hrvatska Vlada niti uprava Fortenove grupe. Međutim, hoće li se to moći provesti u kontekstu sankcija protiv Rusije i tih banaka koje su sankcije obuhvatile, to je teško reći. Mislim da je to jednostavno neprovedivo u ovom trenutku', rekao je Novotny za HRT.

Govoreći o tome je li to onda kazneno djelo jer se zaobilaze sankcije, Novotny je ponovio kako Sberbank može prodati, ali da je pitanje kako će moći provesti transakciju s pravne strane. 'Pitanje je kako će kupac moći ući u posjed svojeg vlasništva. To je drugo pitanje. Nitko ne može tuđiti udjele Sberbank u Fortenova grupi; oni nisu nacionalizirani. no u ovom trenutku su imobilizirani i Sberbank ne može raspolagati s tom imovinom dok traju sankcije', istaknuo je Novotny.

Ako se realizira ta transakcija, bila bi to bilo najveća investicija u Hrvatsku iz arapskog svijeta, a Novotny je ustvrdio da se radi o kapitalu, o investicijskom fondu koji ulaže u rizične portfelje dionica i pokušava restrukturirati te kompanije i kasnije ih prodati uz određenu zaradu. 'To nije jedinstven slučaj, njih je bilo i ima na europskom i svjetskom tržištu kapitala. Fond može platiti, ako već nije platio te udjele Sberbanci putem nekih drugih kanala, a ne ovih koji su pod sankcijama i čekati da se ta cijela situacija s pravne strane provede. To može biti za godinu dana, za pet ili deset godina. To je rizik', upozorio je Novotny u razgovoru za HRT

Tko raspolaže novcem građana u mirovinskim fondovima?

Mađarski kupci, odnosno Fond je htio kupiti taj udio Sberbanke u Fortenova grupi, ali je blokiran na međunarodnom tržištu. Novotny je ustvrdio da sada 'ispod stola' imamo najveće arapsko ulaganje u povijesti Hrvatske države. Upitan treba li se zabrinuti tko raspolaže novcem naših građana u mirovinskim fondovima jer je kao kupac bio zainteresiran jedan naš mirovinski fond s novcem naših građana, Novotny je rekao kako mi u Hrvatskoj imamo vrlo snažne mirovinske fondove drugog stupa koji su akumulirali značajan kapital za ulaganja.

'Tim kapitalom upravljaju društva za upravljanje fondovima koja su djelomično u vlasništvu hrvatskih banaka, djelomično u vlasništvu primjerice njemačke osiguravateljske kompanije', rekao je. Dodao je da fondovi ulažu u prvoklasne dionice te da bi to po pravilu trebalo tako biti. 'Uglavnom su to obveznice Republike Hrvatske i najveći dio portfelja mirovinskih fondova su obveznice RH koje su kvalitetne i koje doista nisu veliki rizik. Fondovi nemaju praksu ulaganja u rizične portfelje dionica ili obveznica kako je to učinio ovaj investicijski fond iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mirovinski fondovi nemaju tako visok apetit zato što im to ne dopušta regulatorni okvir', pojasnio je analitičar za HRT

Novotny je komentirao i najavu da država namjerava oporezivati domaće tvrtke koje su u ovoj godinu imale prihode veće od 300 milijuna kuna, odnosno imale 20 posto prihoda iznad prosjeka u zadnje četiri godine te time uprihodila 1,5-2,2 milijarde kuna.

'Mislim da je to loša ideja. Time se pojačava uloga države u ekonomskim procesima, jača se redistributivna uloga države odnosno Vlade. Političari odlučuju usmjeriti taj novac u nekom smjeru koji je u njihovom cilju, rekao je. U EU žele ekstra profit oporezivati kompanije koje se bave energentima - naftom, plinom i derivatima. Naši to planiraju proširiti i na banke, veliki trgovačke lance, prehrambenu i IT industriju, čemu se protivi Hrvatska udruga poslodavaca', ustvrdio je Novotny te dodao da bi to onda značilo da Vlada ograničava poduzetničku aktivnost, što je u konačnici protuustavno.

'Hrvatski ustav vrlo jasno kaže da se hrvatski ekonomski sustav temelji na privatnom vlasništvu i privatnom poduzetništvu. Dakle, to je ustavna odredba, a i najbolja praksa EU-a. Državno uplitanje u ekonomske procese je moguće tamo gdje postoje monopoli', istaknuo je.