U trenucima kad mnogobrojni dobavljači najvećeg domaćeg trgovačkog lanca, većinom mali i srednji poduzetnici, strepe i grizu nokte oko toga hoće li im biti plaćen barem maleni dio robe koju su odavno isporučili, upravo utopijski zvuči vijest da postoje i dijametralno suprotni slučajevi – u kojima trgovački lanci ne samo što plaćaju na vrijeme, nego čak kreditiraju svoje dobavljače. Amazon.com, najveća svjetska internetska trgovina, upravo je ovih dana objavio da je do sada svojim dobavljačima odobrio preko tri milijarde dolara kredita.

Amazon Lending, program kroz koji Amazon.com odobrava kredite malim i srednjim poduzetnicima koji prodaju svoju robu kroz tu internetsku trgovinu pokrenut je 2011. godine. Prema informacijama iz priopćenja, samo u posljednjih godinu dana iznos odobrenih pozajmica premašio je milijardu dolara, a financiranjem se okoristilo ukupno više od 20.000 Amazonovih dobavljača.

U poslovnom svijetu poznato je da mali i srednji poduzetnici često imaju problema s pronalaskom financiranja. Nerijetko se radi o tvrtkama koje tek započinju s poslovanjem i takvima su im nedostupni klasični izvori financiranja koje koriste već etablirane veće kompanije, posebno ako se radi o bankovnim kreditima. Oni su se stoga prisiljeni snalaziti  na kojekakve načine kako bi financirali svoj početni razvoj, a čini se da su u Amazonu shvatili da tu leži dobra poslovna prilika.

Prvi pogled upućuje na to da je Amazonu svakako u interesu da na ovaj način podupire trgovce, odnosno one koji prodaju robu preko ove poznate internetske trgovine. Ako oni prodaju više robe, i zarada Amazona je veća. U usporedbi s proteklih tjedana puno spominjanim slučajem Konzuma i Agrokora čiji su dobavljači de facto kreditirali njih čekajući mjesecima da im se plati roba, politika Amazona bi domaćim poduzetnicima svakako izgledala kao raj, ako već ne na zemlji, onda barem na tržištu.

No, iza svega i dalje leži nemilosrdni poslovni interes. Prema objavljenim informacijama Amazon.com svoje kredite nudi samo odabranim partnerima. Riječ jese o kratkoročnim pozajmicama, do 12 mjeseci, koje se mogu i zanavljati. Iznosi se kreću od 1000 pa sve do čak 750.000 dolara, a u Amazonu objašnjavaju da iza njihove usluge leži želja da svojim dobavljačima 'pomognu u rastu', odnosno da im 'pružaju kapital (..) kako bi im pomogli da povećaju inventar i poslovanje u kritičnom trenutku njihova rasta'.

Svaki Amazonov dobavljač, prilikom prodaje svojih proizvoda na poznatoj internetskoj trgovini plaća nekoliko naknada. Usto, ovisno o tome koliko toga misli prodavati, može biti podložan i dodatnoj mjesečnoj naknadi. Za male kompanije koje pokušavaju prodati jednostavnije, a time i jeftinije, proizvode to znači da je profitna marža vrlo, vrlo ograničena i da dobar dio cijene prodanog proizvoda završi u rukama Amazona.

Uključi li se u to i vjerojatna naknada za odobrene kredite i/ili kamata, jasno je da je Amazon Lending samo još jedan dodatni izvor zarade za veliku internetsku trgovinu. Na kraju krajeva, inovativnost u pronalasku načina za zaradu je i dovela do toga da Amazon.com ima tržišnu kapitalizaciju od oko 470 milijardi dolara, da je osnivač Jeff Bezos treći na listi najbogatijih ljudi svijeta i da Amazon.com na računu ima dvadesetak milijardi dolara gotovine.

Potaknuti interesom o tome da li se koji hrvatski poduzetnik uspio probiti među dobavljače Amazona uputili smo im nekoliko pitanja oko toga posluju li s hrvatskim dobavljačima, koliko, i je li se možda neki među njima našao među onima koji su primili i Amazonovo financiranje, no u američkoj kompaniji nisu željeli ništa komentirati.

Amazon.com se od svojeg osnivanja u Bezosovoj garaži, kad je bio tek obična internetska knjižara, borio s profitabilnošću. Unatoč naglom rastu, velikoj popularnosti i činjenici da je danas stvarno najpoznatija svjetska internetska trgovina, Amazon je uvijek bio kompanija koja je ostvarivala nisku dobit. Prvo razdoblje s pozitivnim poslovanjem bilo je tek četvrto tromjesečje 2001. godine, više od šest godina nakon što je Bezos prodao prvu knjigu preko interneta, a tada je na milijardu dolara prihoda ostvarena dobit iznosila nimalo impresivnih pet milijuna dolara.

Kroz godine je stoga Amazon.com širio svoje poslovanje na razne druge djelatnosti, osim trgovine. Tako se počeo baviti izdavaštvom, video produkcijom, a posljednjih godina je posebna pažnja posvećena online emitiranju filmova i serija u konkurenciji sa sličnim uslugama koje pružaju Netflix, Apple ili Hulu. Uz to, Amazon.com se izborio i za solidan dio tržišta u pružanju usluga informacijske tehnologije posebno onih vezanih uz internet, manipulaciju podacima i sličnima. Amazon Lending je tako, čini se, samo još jedan novi izvor zarade kojim velika kompanija pomaže malim i srednjim poduzetnicima, ali i samoj sebi.

Koliko im u širenju poslovanja u posljednje vrijeme dobro ide, iako je i tu bilo poprilično zvučnih promašaja, možda najbolje govori cijena dionice. Još u veljači 2016. godine dionice Amazona su na burzama vrijedile manje od 500 dolara da bi im cijena prije samo nekoliko dana premašila i 1000 dolara što znači da im se vrijednost udvostručila u manje od dvije godine.