Poslovni rezultati koje je ovih dana objavio najveći svjetski trgovački lanac, američki Walmart, donijeli su ugodno iznenađenje investitorima. Uz blagi rast tromjesečnih prihoda od 1,4 posto na 117,5 milijardi dolara, najveću pažnju je izazvala informacija da je količina robe koju je Walmart prodao preko svoje internetske stranice bila čak 69 posto viša nego u istom razdoblju lani. Prihodi od prodaje preko interneta porasli su u istom usporednom razdoblju za 63 posto što je najveći skok u posljednjih pet godina.

Vijest je ugodna novost za dioničare Walmarta jer je taj lanac, koji u tridesetak zemalja ima više od 11.500 trgovina, relativno kasno i mlako krenuo u utrku za kupce na internetu. Amazon.com i drugi internetski trgovci već su se odavno etablirali na tom dijelu tržišta i kroz godine Walmartu, a posebno lancima robnih kuća koji su već dulje vrijeme prisiljeni zatvarati lokacije zbog loše prodaje, preuzeli solidan dio tržišnog kolača.

Tek u posljednjih nekoliko godina Walmart je počeo više pažnje posvećivati internetskoj trgovini. Jedan od velikih koraka u tom smjeru bilo je lanjsko preuzimanje tvrtke Jet.com na što je Walmart potrošio 3,3 milijarde dolara. Jet.com je osnovan tek prije tri godine, ali osnivači su mu bili poduzetnici s ranijim iskustvom u e-trgovini te je Walmart akvizicijom dobio gotovu infrastrukturu koju samo treba nastaviti širiti. Analitičari iz poznate konzultantske kuće A.T. Kearney su nakon objave posljednjih Walmartovih rezultata za Bloomberg izjavili da je 'odjednom, Walmart postao primarni konkurent Amazonu, umjesto fragmentirane grupe drugih'.

I iako se čini da je Walmart konačno počeo prihvaćati činjenicu da znatan dio kupaca danas svoju kupovinu obavlja putem interneta te se na digitalnom tržištu namjerava uhvatiti ukoštac s konkurencijom, prava borba mogla bi se zahuktati na Walmartovom domaćem terenu. Sredinom lipnja svoje prve trgovine, i to odmah dvadeset njih, na američkom tržištu trebao bi otvoriti Lidl.

Hrvatskoj poznat njemački diskontni lanac je prije gotovo dvije godine najavio početak širenja u Sjedinjenim Američkim Državama, a stvari su se zahuktale u posljednjih nekoliko mjeseci. Uz spomenutih dvadeset lokacija u tri američke savezne države na istočnoj obali, Lidl u idućih godinu dana planira otvoriti još dodatnih 80 trgovina.

Dosad objavljene prognoze pokazuju da Lidl ima dobre šanse na američkom tržištu te bi mu već 2019. godine tamošnji prihodi mogli premašiti dvije milijarde dolara. Poput Walmarta, njemački lanac raspolaže s impresivnom mrežom od desetak tisuća trgovina razbacanih diljem Europe, a ovo mu je, uz pokusnu lokaciju u SAD-u koja posluje već neko vrijeme, prvi pravi iskorak na drugi kontinent.

Za razliku od Lidla, još jedan njemački diskontni trgovački lanac, Aldi, u SAD-u posluje već četrdesetak godina. Od prvog dućana otvorenog 1976. do sad je otvorio 1600 lokacija, a nedavno je najavio agresivno širenje te do kraja iduće godine namjerava svojoj mreži dodati još 400 trgovina.

Kao i Aldi, Lidl se za širenje na američkom tržištu namjerava najvećim dijelom osloniti na istu poslovnu politiku koja mu je uspjeh donijela u Europi. Kupcima će nuditi najviše proizvode vlastitih robnih marki, trgovine će biti usporedive veličine s onima u Europi, za razliku od ponekad nepregledno ogromnih prostora karakterističnih za američke trgovačke lance, a troškovi radne snage će se također kontrolirati uštedama u prezentiranju robe na policama i drugim već uhodanim praksama. Naravno, ključno oružje Lidlovog arsenala bit će niske cijene.

Ovo neće biti prvo sučeljavanje Lidla, Aldija i Walmarta. Američki trgovački lanac je u poslovnim krugovima poznat po neslavnoj propasti u svojem pokušaju širenja na njemačkom tržištu. Sredinom devedesetih Walmart se pokušao probiti u Njemačkoj jednakim poslovnim modelom koji koristi u SAD-u, no razlika u kulturama je ipak bila prevelika i njemački kupci nikad nisu pokazivali entuzijazam za američke trgovine. Nakon desetak godina pokušavanja, Walmart je 2006. godine priznao poraz i s njemačkog se tržišta povukao prodavši svojih osamdesetak lokacija Metrou.

Ipak, konkurentska borba između Lidla, Aldija i Walmarta puno je uspješnija na britanskom tržištu na kojem Walmart posluje pod brendom Asda. Tri trgovačka lanca, s domicilnim Tescom često vode cjenovne ratove na zadovoljstvo britanskih potrošača.

Walmart je najave njemačkih lanaca shvatio ozbiljno. Glavni izvršni direktor Doug McMillon koji se na čelu kompanije nalazi od 2014. godine uveo je niz promjena u poslovnoj politici, a najvažnijima se čine one koje se tiču odnosa Walmarta prema vlastitim zaposlenicima. Radnike u Walmartu se, čak i u Americi koja ne stoji baš blistavo u generalnoj usporedbi s europskom razinom radničkih prava, tradicionalno smatra poprilično potlačenim nadničarima prisiljenim crnčiti tek za zakonski propisane minimume.

Preokretom u kadrovskoj politici Walmart je odlučio odvojiti 2,7 milijardi dolara za investicije u rast plaća najslabije plaćenih zaposlenika, kao i u njihovu edukaciju. Diljem SAD-a trgovački je lanac tako već otvorio stotinjak svojih 'akademija' u kojima radnici imaju priliku steći nova iskustva i saznanja iz menadžmenta, prodaje, logistike i odnosa prema kupcima.

Do kraja godine Walmart namjerava broj takvih edukacijskih centara povećati na više od 200, a rezultati novog odnosa prema radnicima već se vide u njihovom zadovoljstvu, boljem odnosu prema kupcima, te čišćim prostorima što vjerojatno barem djelomično leži i iza podataka o rastu prodaje u prvom kvartalu. Walmart je objavio da je broj dolazaka u njihove trgovine u prvom tromjesečju porastao 1,5 posto što je bilo deseto uzastopno kvartalno povećanje.

U svemu tome pomalo je paradoksalno da je Walmart na poboljšanje radničkih uvjeta natjerala konkurencija koja se također može 'pohvaliti' nizom pritužbi na to kako se odnosi prema zaposlenicima. Lidl je u Europi poznat po nizu kontroverzi vezanih uz odnos prema zaposlenicima, a ostaje vidjeti hoće li priliku širenja na novo tržište iskoristiti da u tom segmentu poslovanja konačno zabilježi i pohvale.

Uz sve to, Walmart će morati pripaziti i na protivnike koji mu na njegov teren dolaze s područja u kojem je on trenutno 'u gostima'. Amazon je, naime, ovih dana otvorio i svoju prvu pravu trgovinu, odnosno knjižaru u New Yorku. Inovacijama najavljenim već ranije – krajem prošle godine internetski gigant je otvorio prvu eksperimentalnu trgovinu u kojoj nema blagajni, a kupci plaćaju robu preko aplikacije na pametnom mobitelu – Amazon daje naslutiti da se s digitalnog namjerava širiti i na klasično tržište.

Investitori u dionice Walmarta, čini se, imaju dosta povjerenja u to da će se menadžment uspješno nositi s novim izazovima. Cijena dionica je od početka ove godine porasla za nešto manje od petnaest posto što sugerira optimizam u budućem poslovanju kompanije vrijedne gotovo 250 milijardi dolara. Godinama uljuljan na svojoj poziciji najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Walmart konačno pokazuje aktivnije znakove promjena i odgovora na izazove. Rezultati ne bi smjeli izostati.