Kada je u pitanju postotak žena na rukovodećim pozicijama, broj je izuzetno mali, međutim imamo dobre zakone i poticaje, ali puno toga nedostaje što bi motiviralo ženu da se ohrabri, tvrdi Deranja gostujući u Intervjuu tjedna za Mediaservis te dodaje da je njihova zastupljenost po Hrvatskoj neravnomjerna.

'Još uvijek smo mi dosta konzervativna sredina gdje se ne očekuje da jedna žena vodi firmu. Ipak, u nekim dijelovima sigurno imamo značajan utjecaj žena u poduzetništvu, čak i na rukovodećim mjestima - Zagreb, Međimurje, Istra, Primorsko-goranska županija mislim da su predvodnice'.

Ističe da žene kreću u poduzetničke vode kada su prezasićene poslom koji obavljaju ili ako dobiju otkaz.

'Mi smo tu na razini 19-20 posto u Hrvatskoj, mada sam top menadžment je puno manji. Puno više žena ima uz predsjednike uprava i članica uprava i u onom prvom rukovodećem sloju menadžmenta, ali samih predsjednica uprava ima jako malo'.

'Situacija u javnom sektoru još je gora, gdje je samo šest posto žena na rukovodećim pozicijama', dodaje. Kad su u pitanju plaće, razlika između primanja ako se radi o muškarcu ili ženi na istoj poziciji je do 10 posto.

'Po samoj prirodi nismo toliko borbene da se zalažemo same za sebe, da se idemo boriti za svoja primanja, nego se pomirimo da je to to'.

S poduzetničkom klimom na razini države, također nije zadovoljna.

'Mislim da se ne čini dovoljno. Znamo kako se tretiraju - oni će ostvariti profit, oni zarađuju. Nemamo tu percepciju da svi poduzetnici koji ne zarađuju i nemaju profit ne mogu ni opstati'.

Osvrnula se i na uvođenje eura, o čemu se sve više priča, a i samim tim raste strah građana.

'Svi koji su do sada o tome govorili govore da će to biti neznatna korekcija. Mene više brine koliki će biti tečaj te promjene, a ne koliko će cijene porasti jer svugdje su sitno narasle. Da mi imamo velike plaće i razvijeno gospodarstvo, onda nas takvi strahovi ne bi ni mučili'.

Naglasila je nužnost provođenja reformi i u tom smislu komentirala mirovinsku reformu kao i inicijativu '67 je previše'.

'Osobno smatram da to uopće nije bila reforma. Produženjem na 67 ne znači da ćete imati veće mirovine niti da će umirovljenici imati bolji standard, nego nekakvu sigurnost održivosti mirovinskog sustava. Sindikati nisu napravili ništa jer 65 imamo i sada pa imamo bijedne mirovine, nedostatne za život. Ne mijenja se ništa suštinski'.

Žali što su sindikati, upravo zbog sukoba oko mirovinske reforme, napustili Gospodarsko-socijalno vijeće.

'Dijalog nema alternativu. Mi za stolom dogovaramo i razgovaramo o zakonima koji će imati utjecaja na gospodarstvo sutra. Ako se toga odreknemo, što nam preostaje? Ni mi nismo bili zadovoljni s radom GSV-a, ali nije nam padalo na pamet da izlazimo vani'.

Dotaknula se i stanja u brodogradnji, odnosno Uljaniku i 3. maju. Kaže odgovornost je prije svega na Upravi, ali i na državi.

'Da sam ja Vlada, zaustavila bih proces prije tri godine. Da se tada išlo u stečaj s preustrojem mislim da su se mogli završiti brodovi i spasiti državna jamstva. Hvale se Agrokorom, što je bio odličan potez, spašeno je puno firmi, ali tu direktno nije bila ugrožena sama država, a ovdje jest ugrožena državnim jamstvima. Trebalo se intervenirati barem tri godine unazad'.

A kad su u pitanju dugovi prema veledrogerijama, najavljenih 200 milijuna kuna koje će HZZO uplatiti sljedeći tjedan, tvrdi, neće riješiti ništa.

'Nastavak agonije ne znam kome je u interesu s obzirom da će nestati lijekova u bolnicama i to onda ima direktne posljedice na naše građane. Mislim da se pod hitno treba naći rješenje. Svjesna sam činjenice da se 2 milijarde neće naći, ali je isto tako smiješno rješavati ovakav problem s 200 milijuna kuna'.