OKRUGLI STOL

Šefovi mirovinskih fondova nisu zadovoljni Pavićevom reformom, evo što su poručili

02.07.2018 u 16:23

Bionic
Reading

U ponedjeljak je u zagrebačkom kongresnom centru Forum održana konferencija za medije na kojoj su četvorica šefova obveznih mirovinskih fondova komentirala aktualnosti vezane za hrvatski mirovinski sustav, poimence najavu da će članovi drugog stupa moći prebaciti svoj novac u prvi, državni stup

Na konferenciji su sudjelovali Petar Vlaić, predsjednik Erste Plavog; Dubravko Štimac, šef PBZ/CO mirovinskog fonda; Damir Grbavac iz RBA te Kristijan Buk iz AZ fonda.

Mirovinski fondovi nisu sudjelovali u prijedlogu mirovinske reforme koju predlaže Ministarstvo rada Marka Pavića, zbog čega je do sada nisu ni komentirali. Rečeno je da je prijedlog iznijela jedna neformalna skupina, a sada bi trebalo krenuti osnivanje prave radne skupine koja će pisati novi zakon. Mirovinci se nadaju da će država i njih zvati u radnu skupinu.

Buk je poručio da su mirovinski fondovi zadaću uvećanja štednje uspješno ispunili – fondovi imaju 92 milijarde kuna pod upravom, od čega je čiste zarade za članove 31 milijarda: 'Među prvih pet smo zemalja u svijetu sa zaradom u deset godina. Od početka uvođenja dodatka od 27 posto nedvosmisleno smo komentirali da ga treba primijeniti za umirovljene iz oba stupa.'

'Postoji kolizija u prijedlogu. Postavlja se pitanje svrhe jačanja drugog stupa ako većina članova, njih 97 posto, novac prebaci u prvi stup. Potpuno je irelevantno hoće li u drugi stup biti doprinosi od pet ili šest posto i tko upravlja novcem ako se on prebacuje u prvi stup. Ako novac naših članova završi u proračunu, a naši članovi dobiju mirovine po izračunu HZMO-a, onda to nije jačanje drugog stupa', rekao je Grbavac.

Upitan što će biti ako se Pavićev prijedlog potvrdi u Saboru, Grbavac je odgovorio kako bi oni nastavili raditi svoj posao: 'Mi smo legalisti. Iznad Sabora je samo Bog. Ako Sabor donese zakon, mi ćemo ga poštivati i pitamo se koja je svrha postojanja tog sustava ako je članovima nebitno što se događa s njihovom štednjom.'

Štimac se osvrnuo na dodatak na mirovine iz prvog stupa od 27 posto. 'Zakon o dodatku donesen je 2007. Problemi su uočeni još onda i ljudi koji su išli u mirovinu s 55 ili 56 godina primali su jako male mirovine jer nisu imali taj dodatak. Tražili smo da se dodatak prizna svima, naravno članovima drugog stupa s manje osnovice. Od početka predlažemo da se članovima obveznih mirovinskih fondova prizna pravo na dodatak i kod toga ostajemo', rekao je Štimac.

Prosvjedni skup umirovljenika u Puli
  • Prosvjedni skup umirovljenika u Puli
  • Prosvjedni skup umirovljenika u Puli
  • Prosvjedni skup umirovljenika u Puli
  • Prosvjedni skup umirovljenika u Puli
  • Prosvjedni skup umirovljenika u Puli
    +11
Brojni umirovljenici sudjelovali u prosvjednom skupu zbog loših uvjeta Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

'Naši članovi i danas 75 posto doprinosa plaćaju u prvi stup pa je nepravedno da nemaju pravo na dodatak koji imaju svi drugi. Mi već stižemo prvi stup i bez dodatka, ali ne za deset godina štednje u drugom, već za cijeli životni vijek. Zbog kratkoročnih problema financiranja sada se ubija mirovinska reforma, a to ne bi trebalo napraviti', rekao je Štimac i zaključio:

'Shvatimo da moramo svi moramo trčati 100 metara, a da neki od trkača startaju s vrećom cementa od 50 kila na leđima. To su članovi drugog stupa i oni trenutno nose financiranje ove države, a nemaju pravo na dodatak na mirovinu. Kada prođe dovoljno vremena, drugi stup će preuzeti isplatu najviše mirovina i to je tranzicijski put u individualnu štednju.'

Buk je rekao kako će ove godine mirovinski fondovi završiti s 100 milijardi kuna štednje građana, od čega će biti 34 milijarde kuna čiste zarade. 'O ovoj temi nam je teško razgovarati i s našim pravnicima jer ne znamo kako će se reforma provoditi i hoće li ona možda biti protuustavna jer smo vidjeli nekoliko slideova prezentacije, a zakonskog prijedloga još nema', zaključio je uz opasku kako su mirovinci uložili devet i pol milijardi kuna u dionice hrvatskih kompanija.