'Dosta nam je raznoraznih parafiskalnih nameta. Seljaci u Hrvatskoj plaćaju najveće cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta, a troškovi proizvodnje su nenormalno visoki. Dok je, primjerice, u susjednoj Srbiji i Sloveniji PDV na proizvodnju osam posto, u Hrvatskoj je 23 posto. Strane banke nas gule kamatom na kredite od 11,5 posto godišnje. Uz tolike troškove hrvatski seljak ne može konkurirati cijenom svojih proizvoda na tržištu', zaključio je Josip Zmajić, tajnik Sindikata hrvatskih seljaka.

Naglasio je da Sindikat, koji za sada okuplja seljake iz deset hrvatskih županija, ima apsolutnu potporu poljoprivrednika te je poručio HSS-u i Poljoprivrednoj komori da financiranje riješe na drugi način, a ne otkidanjem od potpora.

'Ne želimo financirati Hrvatsku poljoprivrednu komoru, jer je ona od koristi samo onima koji su se u njoj zaposlili i primaju velike plaće. Ukratko, Poljoprivredna komora nije zaživjela u praksi i nema nikakvu svrhu na terenu, jer mi seljaci od nje nemamo doslovno nikakve koristi', naglasio je Zmajić.

Od komorskog doprinosa po stopi od 0,5 posto godišnje bi se u blagajnu HPK trebalo sliti najmanje deset milijuna kuna. Zmajić je pak istaknuo da seljaci komorni doprinos definitivno neće plaćati te da će, ako ne naiđu na razumijevanje, Sindikat hrvatskih seljaka ponovo organizirati masovne prosvjede i izlazak traktorima na ceste.

Čelnici Sindikata intenzivno organiziraju osnivačke skupštine po svim još nepokrivenim hrvatskim županijama. Planiraju da do proljeća Sindikat okupi seljake iz svih županija, jer je, kako kažu, upravo Sindikat seljacima posljednja nada za spas.