Po dosadašnjem modelu Vlada imenuje Skupštinu poduzeća (a to je obično ministar), koja imenuje Nadzorni odbor, a jednog člana delegiraju radnici. Upravu imenuje Vlada, također na prijedlog ministra, a Nadzorni odbor ju potvrđuje, kao i direktore sektora.

To znači da sve ključne ljude, od Nadzornog odbora, preko Uprave do direktora sektora, imenuje jedna osoba, tj. ministar. Na taj način ministar posjeduje apsolutnu moć i kontrolu, dok se odgovornost često prebacuje na druge, upozorava sindikat u pismu.

Praksa je pokazala da se u mnogim državnim poduzećima poslovi namještaju unaprijed odabranim izvođačima te da se kroz javnu nabavu izvlače velika sredstva koja završavaju u privatnim džepovima

Nisu rijetki ni slučajevi da poslovni lobiji s jakim političkim zaleđem postavljaju svoje ljude u Nadzorne odbore i Uprave, a potom dobivaju poslove velike vrijednosti upravo preko tih ljudi.

Da bi postavili svoje ljude, dotadašnji rukovoditelji se bez ikakvih obrazloženja (ili s optužbama o lopovluku, ali bez dokaza i pokretanja postupka odgovornosti) skidaju i raspoređuju na izmišljena radna mjesta. Plaća im se znatno ne umanjuje da ne bi stvarali probleme i na taj se način kupuje njihova šutnja, tvrdi sindikat.

Na ispražnjena rukovodeća mjesta postavljaju se zatim politički podobni ili pripadnici određenih lobija od kojih se traži potpuna lojalnost prema osobama koje su ih postavile, a ne poduzeću. Ako ne ispunjavaju uvjete za rukovodeća mjesta, zbog njih se mijenjaju pravilnici.

Stoga sindikat predlaže depolitizaciju upravljanja i nadzora, tj. da se u Nadzorne odbore i Uprave imenuju stručni, a ne podobni ljudi. Posebno je nedopustivo da u Nadzornim odborima i Upravama sjede lobisti tvrtki koje sklapaju ugovore s tim istim državnim poduzećima.

Također i direktore pojedinih sektora kao i niži rukovodeći kadar treba imenovati isključivo po kriteriju stručnosti. Skupštinu tvrtke treba imenovati Vlada ili lokalna uprava, a zbog kvalitete rada i demokratskih načela trebala bi imati barem tri člana.

Članovi Nadzornih odbora trebaju biti birani javnim natječajem po kriteriju stručnosti. Radnici bi trebali biti više zastupljeni od jednog simboličnog predstavnika, a sve ostale zainteresirane skupine sukladno svojem značaju.

Strateške odluke kao i odluke o velikim investicijama (npr. iznad 10 posto vrijednosti godišnjih prihoda društva) trebalo bi donositi konsenzusom, predlaže sindikat.

Umjesto glomaznih i skupih Uprava bolje bi bilo imenovati generalnog direktora s pomoćnicima kao direktorima pojedinih sektora jer bi odgovornost bila izravnija, a sustav donošenja i realizacije odluka efikasniji.

U svakom slučaju, članove Uprave i direktore treba birati internim natječajima prema kriteriju stručnosti, a ako unutar tvrtke nema odgovarajućih kadrova popunu valja obaviti javnim natječajima, kaže se u pismu.