Na dokumentaciju vodne stepenice, točnije višenamjenskog hidrotehničkog sustava Osijek (VHS Osijek), već je potrošeno pet milijuna kuna, a zagovornici projekta danas su u Osijeku dogovorili nova ulaganja u studije i procjenu utjecaja na okoliš.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i regionalnog razvoja, HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta na sastanku s osječko-baranjskim županom Vladimirom Šišljagićem dogovorili su da oni zajednički krenu u reviziju Studije opravdanosti i izvodljivosti VHS Osijek koju je u rujnu 2007. godine napravio zagrebački Elektroprojekt.

Župan Šišljagić rekao je da je vodna stepenica županiji bitna za navodnjavanje, obranu od poplava i iskorištavanje hidroenergije, ali da projekt zaustavlja Ministarstvo kulture proglašenjem zaštićenih područja Ekološke mreže i budućeg Regionalnog parka Mura-Drava. S druge strane, kaže Šišljagić, vodna stepenica zacrtana je u Strategiji i programu prostornog uređenja Hrvatske, iz 1997. i 1999. godine. 'Država se treba odlučiti da li će to područje zaštititi ili dozvoliti ovaj projekt umjesto da dalje bacamo novce.'

Ministarstvo kulture nije sudjelovalo na današnjem sastanku nego je županijski pročelnik za zaštitu okoliša Ranko Radunović rekao da se županiji savjetuje pokretanje procesa procjene utjecaja na okoliš. 'Čemu provesti procjenu kada odmah vidimo da se izgradnjom vodne stepenice ne mogu poštivati mjere zaštite prirode koje propisuju uredbe za Ekološku mrežu i budući Regionalni park Mura-Drava', ustvrdio je Radunović.

Revizija Elektroprojektove studije će, procjenjeno je, koštati 880 tisuća kuna, nakon čega će se provesti procjena utjecaja na okoliš. Završi li ta procjena konačnim odbijanjem projekta, uludo će se potrošiti i taj novac. Na to su već upozorile ekološke nevladine organizacije, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zelena akcija, Udruga ekologista 'Fluvius', koje moguću gradnju vodne stepenice smatraju katastrofom za jedinstven dravskih krajolik kao stanište brojnih vrsta.

Stajalište udruga zauzeo je i Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koji je studijom utvrdio da Mura i Drava čuvaju 'visoku razinu biološke raznolikosti te one predstavljaju jedan od posljednjih doprirodnih tijekova nizinskih rijeka u srednjoj Europi'. U studiji DZZP iz 2008. godine navodi se da su 'posebice značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, kao i strme odronjene obale u kojima gnijezde strogo zaštićene vrste'.

Dio tog područja u potpunosti bi se izmijenio gradnjom vodne stepenice koja predviđa potapanje meandara akumulacijom koja bi se prostirala na 3740 hektara zemljišta. Vodna stepenica morala bi se graditi sedam godina, a dosadašnja dokumentacija predviđa da bi projekt koštao 2,6 milijardi kuna državnog novca.