Hidroelektrane s velikim branama utječu na ekosustav, blokiraju riblje puteve, ometaju staništa divljih životinja te su uzrok iseljavanja lokalnog stanovništva.

Primjerice, kineska hidroelektrana Three Gorges (Tri klanca), s najvećom instaliranom snagom na svijetu (22.500 megavata), raselila je otprilike 1,2 milijuna ljudi, poplavivši stotine sela. U akumulacijsko jezero hidroelektrane Vajont u Italiji 1963. godine odlomio se i pao komad stijene, a cunami je u smrt povukao više od 2000 ljudi u samo četiri minute.

Novo istraživanje, koje je u utorak objavio Global Energy Monitor, otkriva transformaciju koja je u tijeku u projektima hidroelektrana, koristeći ista gravitacijska svojstva vode, ali obično bez izgradnje tradicionalnih velikih brana.

Ti sustavi uključuju dva rezervoara: jedan na vrhu brda i drugi na dnu. Kada električna energija proizvedena iz obližnjih elektrana premaši potražnju, koristi se za pumpanje vode uzbrdo, u biti puneći gornji rezervoar kao bateriju. Kasnije, kada poraste potražnja za električnom energijom, voda se ispušta u donji rezervoar kroz turbinu, stvarajući struju, piše New York Times.

'Naši podaci pokazuju da će crpno skladištenje rasti puno brže od konvencionalnih brana', rekao je Joe Bernardi, koji vodi Global Energy Monitor. 'Ovaj trend je najizraženiji u Kini, a ona čini više od 80 posto planiranih projekata u svijetu', navodi. Neki od najvećih sustava proizvode dovoljno energije za napajanje dva milijuna prosječnih domova tijekom jednog sata.

Posljednjih godina Kina je odgovorna za oko polovicu globalnog rasta obnovljive energije. Prema službenim dokumentima, svake godine od sada do 2030. izbacit će više vjetro i solarnih kapaciteta nego što ih trenutno ukupno ima Njemačka.

Kako obnovljivi izvori sve više doprinose kineskoj mreži, zemlja traži načine na koje osigurati da fluktuacije u puhanju vjetra i solarnoj proizvodnji ne ostave mrežu na cjedilu. Dio toga dolazi od kontinuiranog rasta fosilnih goriva, posebno ugljena, a Kina ga ima u izobilju.

Također, 2021. ta država objavila je ambiciozan plan za širenje crpnih skladišta u nastojanju da smanji ovisnost o fosilnim gorivima.

'Za Kinu je crpno skladištenje pobjednički konj u utrci za pružanje fleksibilnih rezervi za vjetar i solar. Jeftinije je od ostalih baterijskih opcija i može pohraniti više energije', rekla je Liu Hongqiao, neovisna energetska konzultantica za obnovljive izvore energije u Kini.

'Ugljen u Kini neće nestati u skorije vrijeme', rekao je Cosimo Ries, analitičar u istraživačkoj tvrtki Trivium China. 'Ali u nadolazećim desetljećima postupno će postati fleksibilan izvor energije, i to manji u usporedbi s pumpnom hidroelektranom', ustvrdio je.

Podaci Global Energy Monitora pokazuju da još jedna nova vrsta hidroelektrične tehnologije postaje prevladavajuća, osobito u planinskim mjestima poput Nepala. Takozvani protočni objekti smješteni su, kao što samo ime govori, na rijekama, ali ne stvaraju goleme akumulacije.

Bez rezervoara proizvodnja električne energije ovisi o sezonskim protocima vode, ali je manje štetna za okoliš i manje sklona katastrofalnim scenarijima u tektonski aktivnim zonama poput Himalaje. Stotine protočnih postrojenja izgrađene su ili su u izgradnji diljem svijeta, iako obično proizvode manje količine energije.