Tim kreditom Todorić je financirao gradnju Konzumovog distribucijskog centra na Žitnjaku, otvorenog u listopadu 2000. godine. Tada je to bio najveći takav objekt u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe.

Agrokor je izdao 31 milijun eura vrijedne korporativne obveznice 1999. na međunarodnom tržištu uz asistenciju jedne luksemburške banke. Pitanje je bi li to uspio bez državne pomoći odnosno jamstva?

Mnogi će reći da je to bio jedan od glavnih impulsa za daljnje širenje Todorićeva poslovnog carstva.

Nazvali smo Borislava Škegru kako bi nam objasnio zašto je 1999. jamčio za kredit jedne privatne tvrtke. Njegova priča nas je više nego iznenadila.

'To nije bilo baš u nekoj redovnoj proceduri. Radilo se o propustu jednog mog pomoćnika. Čovjek je danas pokojni… Ne znam je li baš trebalo dati to jamstvo. Bili smo neodlučni pa su iskoristili trenutak dok sam ja bio na službenom putu u inozemstvu', rekao je za tportal Škegro.

Dodaje kako se on automatizmom potpisao na dokument iako procedura nije bila poštovana.

'Nemate od čega raditi priču o tome. Država se nadavala jamstava privatnim tvrtkama svih ovih godina, samo što to nitko ne vidi', izjavio je Škegro.

Na naš upit je li bio uopće upoznat s detaljima Agrokorova aranžmana s međunarodnim kreditorima, bivši ministar ponovio je kako je tada bio odsutan.

'Ponavljam - bio sam na putu u inozemstvu. Tada je napravljena ta priča. Radilo se o manjem iznosu. Kako se jamstvo nikad nije aktiviralo, nisam potezao nikakve daljnje mjere', rekao je Škegro.

Na opasku kako se 31 milijun eura ne može nazvati 'malim iznosom', uzvrtio je da to jest mali novac kada se usporedi s jamstvima koja je država davala drugim kompanijama.

'Državna jamstva su prilično nedefinirano područje. Donedavno se smatralo normalnim davati jamstva tvrtkama u državnom vlasništvu. Sjetite se Hrvatskih željeznica, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta… Izvlačenje jednog jamstva koje je dano nominalno privatnoj tvrtki nema smisla. Danas de facto Agrokor to više nije', rekao je Škegro.

Kada smo mu opet ukazali na to da je na jamstvu Agrokoru njegov potpis, bivši ministar financija ustvrdio je da ministar ne može 'kontrolirati svaku stavku'.

'Kažem vam da je to bio propust unutar službi koje su to obrađivale. Ministar daje potpis na temelju parafa i nekakvog prijedloga koji ne kontrolira. Ne može ministar financija kontrolirati svaku moguću stavku jer dnevno potpiše od 150 do 200 dokumenata koje dobije u košuljici. Na njoj je tri ili četiri potpisa ljudi koji mu jamče da je sve u skladu s propisima i procedurom', zaključio je Škegro.

Bio upoznat s jamstvom Agrokoru ili ne, činjenica je da je nakon nekoliko godina koncern Ivice Todorića postao jedan od ulagača u Quaestus, Škegrin fond koji je investirao u brojne poduzetničke poduhvate.