Potrošačima alkoholnih pića u Škotskoj prvi svibnja donio je bitnu promjenu u životne navike jer je tamo otprije nekoliko dana na snagu stupila odluka o minimalnoj cijeni alkoholnih napitaka. Ideja o uvođenju minimalne cijene alkoholnih pića izazvana je željom da se suzbije alkoholizam i problemi vezani uz prekomjerno uživanje alkohola. Prijedlog se javio još 2012. godine, a na snagu stupa tek sada jer su u međuvremenu udruge proizvođača alkohola sudskim procesima pokušale zaustaviti uvođenje minimalne cijene u praksu.

A ta praksa izgleda tako da je za svaku jedinicu alkohola određena minimalna cijena od 50 pennyja (oko 4,2 kune po važećem tečaju). Jedinica iznosi 10 mililitara alkohola, što znači da bi tipična boca žestokog pića od 750 ml s 40 posto alkohola imala 30 jedinica alkohola i minimalnu cijenu od 15 funti (oko 130 kuna). Prosječna butelja vina s 12 posto alkohola može se sada prodavati od 4,5 funti (38 kuna) pa na više.

Škotske vlasti tvrde da bi poskupljenje trebalo spasiti četiristotinjak života u idućih pet godina te smanjiti broj bolničkih intervencija uzrokovanih prekomjernim uživanjem alkohola za oko 8000. Premijerka Nicola Sturgeon je prošlog tjedna pred zastupnicima u Škotskom parlamentu izjavila da će u budućnosti 'ovo biti nešto čime će se parlament stvarno jako ponositi'.

Kakav će točno utjecaj imati nova politika na trgovinu alkoholnim pićima, vidjet će se tek nakon nekog vremena primjene novih pravila u praksi, no sigurno je da nova pravila zahvaćaju vrlo velik dio tržišta. Prema izvještaju analitičara, čak 70 posto alkoholnih pića koja se sada prodaju u Britaniji u prosjeku stoji manje od 50 pennyja po jedinici alkohola.

Trgovački lanci više neće biti u mogućnosti vlastitim jeftinim brendovima konkurirati poznatim proizvođačima, a i jedni i drugi će vjerojatno prilagoditi ambalažu te će se težiti manjim bocama i pakiranjima. Najveći skok u cijeni imat će popularna jabučna vina (cider) kojima su cijene u trgovinama bile vrlo niske zahvaljujući subvencijama koje dobivaju britanski uzgajivači jabuka. Dio proizvoda će tako postati dvostruko ili čak trostruko skuplji nego sada.

Škotska praksa lako bi se mogla preseliti i u ostatak Ujedinjene Kraljevine, s time da bi sljedeći na redu mogao biti Wales, u kojem je prijedlog već u proceduri. Tamo se kao minimalna cijena predlaže 60 pennyja po jedinici alkohola, što je u skladu i sa stavom dijela škotskih stručnjaka koji drže da je naknada uvedena u Škotskoj preniska jer ona potječe još iz prvotnog prijedloga iz 2012. godine te da bi ona, dijelom i zbog inflacije, trebala iznositi 70 pennyja. Uz Wales, prijedlog za minimalnu cijenu našao se i pred političarima u Sjevernoj Irskoj, a niti u susjednoj Republici Irskoj nisu neskloni razmotriti ideju.

Iako su udruge proizvođača alkoholnih pića godinama opstruirale novu politiku, među njima ima i onih koji podržavaju promjene. Riječ je najčešće o pivovarama koje imaju i lance vlastitih gostionica kojima je niska cijena alkoholnih pića u trgovinama dosad bila oštra konkurencija.

Škotsku odluku kritizirali su i oni koji očekuju da će uvođenje minimalne cijene efekte na javno zdravstvo pokazati samo smanjenjem potreba za tretiranjem alkoholizma i njegovih posljedica. Eventualni viši prihodi, ovisno o tome hoće li se i koliko smanjiti prodaja pića, prelijevat će se na račune proizvođača i trgovaca. S druge strane podizanje cijena alkoholnim pićima oporezivanjem donijelo bi novac i za državne potrebe, poput bolnica i sličnih. No škotska vlada nema to u nadležnosti, a procjenjuje se da bi britanska središnjica time izazvala bijes birača.

Podaci Europske unije pokazuju da među članicama od poreza i posebnih potrošačkih nameta na alkoholna i slična pića (bez poreza na dodanu vrijednost) daleko najviše prikupi upravo Velika Britanija s iznosom od 12,8 milijardi eura u 2016. godini. To je gotovo četverostruko više od Njemačke i Francuske, koje su sljedeće na listi i u kojima se godišnje prikupi 3,2, odnosno 3,3 milijarde eura poreznih prihoda od prodaje alkoholnih pića.

Među članice EU-a koje godišnje prikupe više od milijardu eura na taj način spadaju još Švedska (1,5 milijardi eura), Finska (1,2 milijarde eura), Poljska (2,6 milijardi eura), Nizozemska (1,1 milijarda eura), Italija (1,3 milijarde eura), Irska (1,2 milijarde eura) te Španjolska (1,2 milijarde eura). U Hrvatskoj se godišnje od akciza na alkoholna pića prikupi nešto manje od 120 milijuna eura, odnosno 900-tinjak milijuna kuna.

Europske zemlje u samom su vrhu svjetske potrošnje alkohola. U medijima je objavljeno da Škoti u prosjeku popiju ekvivalent od 11 litara alkohola godišnje, što je u razini brojke koju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, World Health Organisation) navodi za cijelu Ujedinjenu Kraljevinu (11,4 litara). Na samom vrhu tablice napravljene po posljednjim dostupnim podacima WHO-a nalazi se Moldavija s prosjekom od 15,2 litre alkohola godišnje, a nakon nje slijede Litva (15 litara), Češka (14,4 litre), Nigerija (13,4 litre) kao jedna od samo dvije izvaneuropske države među prvih petnaest (druga država su Sejšeli, gdje je prosječna potrošnja 12 litara alkohola), a slijede Njemačka (13,4 litre), Irska i Luksemburg s po 13 litara, Latvija (12,9 litara), Bugarska (12,7 litara) te Rumunjska, Slovenija i Francuska s prosjekom od 12,6 litara.

U Hrvatskoj se, prema podacima WHO-a, prosječno godišnje popije 8,9 litara alkohola po stanovniku, čime se nalazimo u društvu država poput Švedske, Islanda, Ruande, Kanade, Kameruna i Nizozemske.