Osim inovativne klamerice, vlasnik tvrtke Zvonimir Ergović sam je projektirao i poseban stroj te sve alate potrebne za proizvodnju klamerica dužine 150 mm, koje bi, s obzirom da je riječ o proizvodu bez konkurencije, uskoro mogle postati hrvatski brend.

Od pocinčane, čelične, aluminijske, pobakrene žice te inoksa u Ergu proizvode preko 1000 vrsta raznih klamerica, dužine od 4 do 150 mm. Ove posljednje, s čijom su proizvodnjom nedavno počeli, primjenjuju se za učvršćivanje izolacije na drvenim i montažnim kućama te su izuzetno tražene na svjetskom tržištu. Slične klamerice, ali na stari način, proizvode još samo dvije ili tri tvrtke u Njemačkoj i Švedskoj, no one osmišljene u Ergu na daleko su višoj tehnološkoj razini.

U svibnju je Ergo od Instituta u Karlsruheu dobio i ateste za te i nekoliko sličnih klamerica koje se koriste u građevinarstvu. Budući da imaju proizvod bez konkurencije, u Ergu se nadaju da će prodaja velikih klamerica slijediti praksu ostalih vrsta te da će potražnja biti veća od trenutnih mogućnosti proizvodnje.

'Strojevi koji su u mogućnosti proizvesti klamerice dužine 150 mm ne mogu se kupiti te sam stoga sam krenuo s razvojem kompletne tehnologije za njihovu izradu. Za razliku od inozemnih proizvođača koji savijaju jednu po jednu žicu te ih tada lijepe, osmislio sam stroj koji štanca klamerice od trake slijepljenih žica koje pak mogu imati i do 208 žica istovremeno. Prvi rezultati provedenih testiranja pokazali su da je moja ideja ostvariva te sam nastavio s projektiranjem stroja, ali i alata potrebnih za proizvodnju 150-milimetarskih klamerica. Stroj koji sam projektirao u funkciji je od početka godine, potpuno je kompjutorski upravljan preko touch panela i PLC kontrolera, pa su rad i podešavanje pojednostavljeni, poput podešavanja mobitela', rekao je za tportal Zvonimir Ergović.

Obiteljski obrt, pokrenut 1974. godine, Ergović je prije 16 godina preuzeo od svog oca. Kako ističe, ideja vodilja bila je održiv razvoj baziran na vlastitim znanjima bez naglih skokova i srljanja u nepoznato.

Zahvaljujući promišljenim poslovnim potezima, Ergo danas ima i vlastitu alatnicu u kojoj proizvodi rezervne dijelove za alate te dijelove za strojeve. Proizvodi također alat za vezanje vinograda koji koristi klamerice firme. Alat se plasira u zemlje regije, a prošle godine sklopljen je ugovor za tržište Slovačke, Češke te Mađarske. Obrt Ergo ima čak i tiskaru u kojoj se, prema zahtjevima kupaca, proizvodi kartonska ambalaža.

Zapošljavanje i u recesiji

Zahvaljujući stalnom širenju proizvodnog programa te ulaganju u nove strojeve, modernizaciju i proširenje proizvodnje, tvrtka Ergo je uspjela punih 37 godina opstati na tržištu, na kojemu bilježi konstantan rast, čak i u razdoblju recesije.

Samo u posljednjih godinu dana u Ergu je otvoreno 20 novih radnih mjesta te obrt sada zapošljava 52 radnika, dok je proizvodnja povećana za oko 50 posto. Početna proizvodnja, od 200 tona klamerica godišnje, do danas je uvećana čak 12 puta te je tako nekad godišnja proizvodnja postala mjesečna. Iz proizvodnih pogona tvrtke na tržište se svaki mjesec plasira 200 tona raznih klamerica, čime se ozbiljno približilo ispunjenju planiranog kapaciteta od 250 tona klamerica mjesečno.

Plasman svih proizvoda je osiguran te su, usprkos oštroj konkurenciji tvrtki iz Italije, Njemačke i Poljske, klamerice iz Erga toliko tražene da ih mogu prodati i više nego što ih trenutno mogu proizvesti. U posljednjih šest godina izvoz im kontinuirano raste i danas izvoze u čak 14 zemalja EU-a.

'Preko 90 posto proizvedenog izvozimo, a čak 50 posto proizvodnje plasiramo na talijansko tržište. Zapadna granica našeg tržišta je Portugal, a sjeverna Litva i Estonija. U svakoj zemlji u koju izvozimo imamo zastupnika, a to su uglavnom tvrtke koje klamericama snabdijevaju proizvođače namještaja i građevinske firme', kaže Ergović.

I dok Ergo većinu proizvedenog izvozi, s druge je strane prisiljen uvoziti sirovinu koje nema na domaćem tržištu. Repromaterijal stiže iz Italije, Švicarske, Slovačke te Njemačke.

Pouzdaju se u vlastite snage

Iako je Ergo dobio nešto državnih subvencija za razvoj, Zvonimir Ergović ističe da se ne oslanja na državne potpore, već isključivo na vlastite snage.

'Tvrtka se nalazi na području od posebne državne skrbi, što nam omogućava dobivanje jeftinijih kredita. Kao izvoznik, imamo pravo i na subvencionirane kredite preko HBOR-a, a za kupnju stroja za izvlačenje žice, vrijednog 150.000 eura, dobili smo i bespovratnu potporu Svjetske banke u iznosu od 27 posto od vrijednosti investicije', kaže Ergović.

Zbog širenja proizvodnih kapaciteta u Ergu planiraju i skoru izgradnju novog poslovnog prostora na oko 3000 četvornih metara, gdje u naredne dvije godine planiraju preseliti čitavu proizvodnju klamerica koja se sada odvija u iznajmljenoj hali tvrtke Oriolik.