Sljedeće godine očekuje se usporavanje gospodarskog rasta na 1,8 posto, uglavnom zbog slabije domaće potražnje i manjeg izvoza.

Slovenija je prošle godine zabilježila snažan gospodarski rast od 8,2 posto, koji je uglavnom bio potaknut javnom potrošnjom u kombinaciji s privatnom potrošnjom, piše EBRD. Bruto domaći proizvod (BDP) Slovenije u prvom je polugodištu ove godine porastao za 8,9 posto, što je najveći rast među članicama EU.

Snažan rast u prvom polugodištu Banka za obnovu i razvitak pripisuje, među ostalim, otpornoj domaćoj potrošnji i izvozu. S druge strane, povećao se i uvoz, dodala je.

Privatna potrošnja, koja je lani bila pokretač rasta, pala je u drugom tromjesečju ove godine, a plaće su realno pale za 7,5 posto, nakon što su istekli prošlogodišnji "izdašni" državni bonusi državnim službenicima, dodaje se u prognozi. U lipnju i srpnju godišnja stopa inflacije dosegnula je 11 posto.

Unatoč velikoj ovisnosti o ruskom plinu, Slovenija, prema EBRD-u, ima nekoliko alternativnih opcija, posebice ukapljeni prirodni plin. Po procjeni banke, domaća proizvodnja energenata također će biti dovoljna za zadovoljenje potražnje. Iduće godine, ponajviše zbog pada domaće potražnje i slabijeg gospodarstva u eurozoni, što će kočiti slovenski izvoz, rast će se usporiti na 1,8 posto. Time je EBRD snizio prognozu rasta Slovenije za iduću godinu za 1,2 postotna boda.

EBRD za regiju od 38 zemalja ove godine predviđa gospodarski rast od 2,3 posto, poboljšavajući procjenu iz svibnja za 1,2 postotna boda. Sljedeće godine zemlje bi trebale zabilježiti rast BDP-a od tri posto, što je 1,7 postotnih bodova manje nego što je banka prognozirala u svibnju ove godine.

Zemlje Zapadnog Balkana ove bi godine trebale zabilježiti gospodarski rast od 3,2 posto, pri čemu je EBRD zadržao prognozu za svibanj, ali ju je smanjio za iduću godinu. Očekuje se rast od tri posto odnosno za 0,6 postotnih bodova niže od svibanjske procjene.