U velikoj globalnoj financijskoj krizi slovenski BDP je, zbog velike ovisnosti od izvoza i vanjskotrovinske razmjene, pao za osam posto, a kriza, pad ekonomske aktivnosti i zaposlenosti trajali su nekoliko godina.

Sada se očekuje pad potrošnje, koji bi, ovisno o razvoju krize, mogao iznositi između 2,4 i 9 posto, pri čemu bi osobito mogao biti izražen u sektorima kao što su trgovina na malo, turizam i ugostiteljstvo, prijevoz, kultura i rekreacija. Najveći pad potrošnje pritom se očekuje u drugom tromjesečju ove godine.

Na tržištu rada, pak, očekuje se smanjenje broja zaposlenih, ovisno o razvoju krize, između 1,8 i 4,7 posto, uz istodobno povećanje stope nezaposlenosti, koja bi se na godišnjoj razini mogla udvostručiti.

Banka Slovenije upozorava da će stvarni pad BDP-a, potrošnje i zaposlenosti dosta ovisiti o učinkovitosti mjera za ublažavanje koronakrize, koji je vlada kroz tzv. megazakon uputila u parlamentarni postupak, a parlament bi o njemu trebao glasovati ovaj tjedan.

Riječ je o paketu zakona financijski teškom 3 milijarde eura s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa, koji bi važio do 30. svibnja, s mogućnošću daljnjeg produživanja za još mjesec dana.