Zbog toga bi bilo dobro da HEP u suradnji s Gradom Zagrebom što prije počne sistematično uređenja rijeke kod Zagreba gradnjom tzv. vodenih stepenica, što bi umanjilo negativne utjecaje koje mogu nastati zbog slovenskih aktivnosti.

Gradnjom hidroelektrana na Savi od granice sa Slovenijom, kažu u HEP-u za Business.hr, povećali bi se sigurnost od poplava i kapaciteti vodocrpilišta, spriječila erozija korita i proizvodila bi se jeftina struja.

HEP je taj projekt uvrstio među svoje prioritete koji su početkom svibnja prihvaćeni na Vladi. U tom je planu gradnja četiriju hidroelektrana na Savi – Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje. Međutim, vrlo mala je vjerojatnost da će se uskoro krenuti u realizaciju tog projekta jer navodno stoji, piše Business.hr, oko šest milijardi kuna

Uzvodno na Savi Slovenci su već sagradili tri elektrane, jedna je u gradnji a u planu su još dvije. Te bi elektrane trebale biti dovršene do 2018. godine.

Danko Biondić, direktor razvoja u Hrvatskim vodama, kaže kako slovenske hidroelektrane utječu na vodni režim i mogu dovesti do većih kolebanja vodostaju, daljnjeg povećanja maksimalnih protoka vodnih valova, smanjenja donosa šljunka s uzvodnih dijelova sliva, a time o do daljnje degradacije savskog korita.

'Ako najnizvodnija elektrana koju će graditi Slovenija, HE Mokrice, bude kompenzacijska, nizvodni vodni režim ostat će nepromijenjen. O tome treba razgovarati sa Slovenijom, a to je posao zajednički osnovane ekspertne skupine koja će ocjenjivati sva rješenja', kaže za Business.hr Biondić.